Sunčani i topli dani donose više vremena na otvorenom, ali i određene zdravstvene izazove kada je riječ o upotrebi lijekova i dodataka prehrani. O tome, ali i o aktivnostima Muzeja farmacije u Bosni i Hercegovini, govorio je Tarik Čatić, osnivač i idejni tvorac muzeja.
Čatić je istakao da Muzej farmacije već četiri godine djeluje kao mjesto promocije historije farmacije, ali i podrške savremenim inicijativama, posebno onima koje vode žene.
„Farmacija se smatra ženskom strukom jer najveći broj zaposlenih čine upravo žene. Muzej smo otvorili na datum koji simbolično podsjeća na uredbu iz 1907. godine, kada su žene dobile pravo da budu vlasnice, a ne samo uposlenice apoteka“, rekao je Čatić.
Dodao je kako muzej kroz različite projekte pruža podršku mladim poduzetnicama, uključujući radionice izrade prirodne kozmetike i promociju start-up biznisa koje vode farmaceutkinje.
Govoreći o razvoju farmacije kroz historiju, Čatić je podsjetio da su prvi lijekovi nastajali iz prirodnih sirovina, nakon čega je razvoj hemije doveo do ere sintetskih spojeva. Danas se, kaže, ponovo bilježi snažan povratak prirodnim preparatima, suplementima i kozmetici.
„Dobro je da se vraćamo prirodi, ali treba imati na umu da prirodno ne znači automatski i sigurno. Brojne prirodne supstance mogu izazvati ozbiljne nuspojave, pa čak i trovanja. Zato je važno biti oprezan i informisan prije njihove upotrebe“, naglasio je.
Prema njegovim riječima, zdravlje se ne čuva samo lijekovima, već i načinom života, uključujući boravak u prirodi i preventivne navike.
Posebnu pažnju tokom ljetnih mjeseci, istakao je Čatić, treba posvetiti lijekovima koji mogu izazvati fotosenzitivne reakcije.
„Postoje lijekovi koji povećavaju osjetljivost kože na sunčeve zrake. Među njima su određene grupe antibiotika poput ciprofloxacina i levofloxacina, koji se često koriste kod urinarnih i respiratornih infekcija. Izlaganje suncu tokom terapije može dovesti do crvenila, osipa i drugih kožnih reakcija“, upozorio je.
Osim lijekova, fotosenzitivne reakcije mogu izazvati i pojedini sastojci prirodne kozmetike, naročito određena eterična ulja.
„I kod korištenja prirodnih preparata potrebno je voditi računa o njihovom sastavu i mogućim reakcijama na sunce“, dodao je.
Govoreći o ulozi farmaceuta u savremenom društvu, Čatić je ocijenio da građani sve češće traže savjete upravo u apotekama, što pokazuje visok nivo povjerenja u farmaceutsku struku.
„Živimo u vremenu kada mnogi očekuju da za svaku tegobu postoji odgovarajuća pilula. Međutim, neracionalna upotreba lijekova nije dobro rješenje. Farmaceut je najdostupniji zdravstveni profesionalac i često prva osoba kojoj se građani obraćaju za savjet“, kazao je.
Ipak, naglasio je da farmaceuti imaju i važnu odgovornost da pacijente, kada je to potrebno, upute ljekaru.
„Farmaceut može dati početni savjet i pomoći u pravilnoj upotrebi lijekova, ali kod ozbiljnijih zdravstvenih problema neophodan je pregled i procjena ljekara kako bi se odredila adekvatna terapija“, zaključio je Čatić.
On smatra da je edukacija građana o pravilnoj upotrebi lijekova i dalje jedan od najvažnijih zadataka farmaceutske struke, posebno u vremenu kada su informacije lako dostupne, ali često nedovoljno provjerene. Upravo zbog toga, ističe, savjet stručnjaka ostaje nezamjenjiv dio brige o zdravlju.
Više u videu:
