Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo danas je, u okviru institucionalnog dijaloga organizovanog uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, predstavilo radne tekstove zakona o lokalnoj samoupravi i amandmana na Ustav Kantona Sarajevo. Riječ je o osnovi za razgovor o budućem uređenju odnosa između Kantona, Grada Sarajeva i općina, njihovim nadležnostima, finansiranju i odgovornosti.
Sarajevo je tokom svog razvoja mijenjalo teritorijalni obuhvat i način upravljanja. Ipak, njegova funkcionalna povezanost ostala je trajna činjenica. Stanovnici svakodnevno prelaze općinske granice na putu do posla, škole ili fakulteta, koriste iste saobraćajnice i javni prijevoz te zavise od zajedničkih komunalnih sistema. Odluke o prostornom razvoju jednog dijela grada utiču i na njegove druge dijelove.
U zajedničkom pamćenju Sarajlija posebno mjesto zauzimaju Zimske olimpijske igre 1984. godine. One su pokazale šta Sarajevo može ostvariti kada se institucije, stručnjaci i građani okupe oko velikog zajedničkog poduhvata. Olimpijada je dio identiteta grada, ali i podsjetnik na značaj sposobnosti da se planira, koordinira i djeluje na nivou cijele urbane sredine.
Danas se ta potreba možda najjasnije vidi u svakodnevnim pitanjima: javnom prijevozu, vodosnabdijevanju, odvozu otpada, grijanju i prostornom planiranju. Ti sistemi ne prestaju na granici jedne općine. Istovremeno, nadležnosti za njihovo planiranje, upravljanje i finansiranje raspoređene su između više institucija, zbog čega građanima nije uvijek jasno ko je odgovoran za određeni problem i njegovo rješavanje.
– Sarajevo za svoje građane nije skup odvojenih administrativnih teritorija. To je grad u kojem živimo, krećemo se i dijelimo iste javne prostore i sisteme. Naša je odgovornost da organizacija vlasti tu stvarnost prati, a ne da je otežava. To ne znači da sve nadležnosti treba prenijeti na jedan nivo vlasti. Znači da moramo jasno odrediti koji se poslovi najbolje obavljaju na nivou općine, koji zahtijevaju koordinaciju na nivou Grada, a koji pripadaju Kantonu – istakla je ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo Darja Softić Kadenić.
Za građane reforma ne smije biti samo promjena zakona, granica ili naziva nadležnih institucija. Kada javni prijevoz ne funkcioniše, kada postoje problemi s vodosnabdijevanjem ili odvozom otpada, građani trebaju znati ko je dužan osigurati rješenje. Institucija kojoj je određeni posao povjeren mora imati i odgovarajuća sredstva, imovinu i organizacione kapacitete da ga obavlja.
Reforma je istovremeno i pitanje izvršavanja pravnih obaveza. Federalni Zakon o principima lokalne samouprave predviđa usklađivanje propisa i uređenje odnosa između Grada Sarajeva, općina u njegovom sastavu i općina izvan Grada. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u više je predmeta odlučivao o pitanjima zaštite prava na lokalnu samoupravu. Dosadašnji pokušaji reforme pokazali su da se otvorena pitanja ne mogu riješiti samo pojedinačnim izmjenama propisa, bez cjelovitog sagledavanja nadležnosti, finansiranja i provedbe.
Ministarstvo je zato pripremilo radne tekstove zakona i ustavnih amandmana koji otvaraju pitanja teritorijalnog uređenja, samoupravnog djelokruga općina, položaja Grada Sarajeva, odnosa s Kantonom, upravljanja zajedničkim javnim sistemima, finansiranja i imovine.
Predloženo rješenje polazi od proširenog obuhvata Grada Sarajeva sa šest općina: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća, dok bi Hadžići, Ilijaš i Trnovo ostali izvan njegovog sastava. Predloženi model podrazumijeva i razmatranje drugačije raspodjele nadležnosti te prijenosa određenih osnivačkih prava nad javnim preduzećima.
Međutim, smisao reforme nije samo proširiti teritoriju Grada niti premjestiti nadležnosti iz jedne institucije u drugu. Potrebno je obrazložiti zašto se određeni posao predlaže za gradski, općinski ili kantonalni nivo, kako će se finansirati i ko će za njegovo izvršavanje odgovarati. Jednako je važno očuvati prava općina na lokalnu samoupravu i osigurati da zajednički urbani sistemi funkcionišu kao cjeline.
Predstavljeni dokumenti su radni tekstovi, a ne već usaglašena ili usvojena rješenja. Njihova svrha je da se u institucionalnom dijalogu razmotre ponuđeni modeli, identificiraju otvorena pitanja i sagledaju pravne, finansijske i organizacione posljedice mogućih odluka.
Donošenje zakona bio bi važan korak, ali ne i završetak reforme. Za njenu provedbu bilo bi potrebno uskladiti posebne propise, urediti finansijske i imovinske odnose, razraditi eventualni prijenos nadležnosti i osnivačkih prava te osigurati pravni i organizacioni kontinuitet rada javnih preduzeća i drugih institucija.
– Ne možemo samo propisati da određeni posao ubuduće obavlja druga institucija. Moramo znati s kojim sredstvima, kojom imovinom, kojim kapacitetima i od kojeg trenutka. Posebno je važno pažljivo osmisliti prijelazni period. Građani ne smiju ostati bez usluge niti osjetiti pravnu ili organizacionu prazninu zato što se mijenja odnos između institucija – naglasila je ministrica.
Dodatni izazov predstavljaju različiti izborni ciklusi kantonalnih i lokalnih organa vlasti. Nakon općih izbora mijenjaju se sazivi kantonalnih institucija, dok lokalni organi nastavljaju mandate započete dvije godine ranije. Reforma koja zahtijeva saradnju Kantona, Grada i općina zato se ne može pripremiti i provesti isključivo unutar jednog političkog mandata.
Politička podrška potrebna je za donošenje ustavnih i zakonskih promjena, ali je institucionalni kontinuitet neophodan da bi se složen posao pripreme i provedbe reforme nastavio i nakon promjene saziva vlasti.
– Nijedan saziv ne može unaprijed obavezati naredni da prihvati određeni model. Ali možemo osigurati da se sa svakom promjenom vlasti ne počinje ispočetka. Potrebno je sačuvati urađeni stručni posao, dokumentovane argumente, jasno utvrđena otvorena pitanja i analize posljedica ponuđenih rješenja. Mandati prolaze, ali pravne obaveze institucija i potrebe građana ostaju – poručila je Softić Kadenić.
Ministarstvo naglašava da dijalog ne prejudicira odluke nadležnih organa, ali da otvorena pitanja zahtijevaju kontinuiran i sadržajan institucionalni rad.
U svom pozdravnom obraćanju Jennifer Ober, zamjenica direktora Odjela za ljudske dimenzije Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, istakla je da reforma lokalne samouprave zahtijeva otvoren, inkluzivan i konstruktivan dijalog institucija koje će biti odgovorne za njeno provođenje.
– Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini podržava ovaj proces, uz puno poštivanje domaćeg vlasništva nad reformom. Naša uloga nije da određujemo konkretan model, već da pomognemo institucijama da kroz razmjenu mišljenja, argumenata i stručnu podršku dođu do rješenja koja će biti funkcionalna i u najboljem interesu građana – naglasila je Ober.
Sarajevo je grad zajedničke historije, prostora i svakodnevnog života. Mjerilo uspjeha reforme neće biti samo donošenje novih propisa ili promjena administrativnih granica, nego to hoće li institucije moći bolje upravljati tom povezanom urbanom cjelinom, uz poštivanje lokalne samouprave, jasnu odgovornost i pouzdane javne usluge za sve građane, poručeno je s današnjeg skupa, saopćeno je iz Službe za protokol i odnose s javnošću KS.
-
-
-
-
