Zvanično potvrđena ostavka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt otvorila je brojna pitanja o budućnosti političkih procesa u zemlji, ulozi međunarodne zajednice i odnosima snaga unutar BiH.
O svemu tome za TVSA govorila je politička analitičarka Elma Karišik, koja smatra da odlazak Šmita nije iznenađenje za one koji prate političke prilike u BiH još od Općih izbora 2022. godine.
„Nismo iznenađeni. Ako pogledamo mandat Kristijana Šmita i poteze koje je povlačio od 2022. godine, posebno odluke donesene na sam dan izbora, jasno je da je njegov mandat obilježen kontroverznim političkim intervencijama koje su išle u korist etničkih političkih partija“, kazala je Karišik.
Prema njenim riječima, takve odluke nisu doprinijele funkcionalnosti države niti jačanju demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini.
„Kristijan Šmit je, po meni, napravio štetu Bosni i Hercegovini. Odluke koje je donosio bile su pod pritiskom političkih aktera koji su dovodili u pitanje opstojnost i sigurnost države, kako bi ostvarili vlastite političke ciljeve“, navela je.
Posebno se osvrnula na reakcije iz Republike Srpske, ističući da će predsjednik SNSD-a Milorad Dodik odlazak Šmita predstaviti kao vlastitu političku pobjedu.
„SNSD i Milorad Dodik godinama ne priznaju visokog predstavnika. Za Dodika će ovo biti ogroman politički uspjeh koji će pripisati svom lobiranju i politici koju vodi, posebno uoči predizborne kampanje“, smatra Karišik.
Govoreći o mogućim razlozima odlaska visokog predstavnika baš u ovom trenutku, Karišik je ukazala na posljednji Šmitov izvještaj prema Ujedinjenim nacijama, u kojem je upozorio da narativ o trećem entitetu vodi podjeli Bosne i Hercegovine.
„Zanimljivo je da je tek sada jasno naglasio da priče o trećem entitetu znače podjelu Bosne i Hercegovine. To može biti i signal da dolazi novi visoki predstavnik koji bi mogao biti bliži političkim zahtjevima HDZ-a BiH“, ocijenila je.
Karišik smatra da BiH ulazi u period dodatne političke neizvjesnosti, posebno zbog izostanka snažnije reakcije međunarodne zajednice na, kako navodi, secesionističke poteze vlasti Republike Srpske.
„Tokom najvećih ustavnih kriza u 2024. i 2025. godini, izazvanih zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, Bosna i Hercegovina je propustila priliku da pokaže da niko nije iznad državnih institucija, pa ni Milorad Dodik“, rekla je.
Govoreći o ulozi United States, Karišik ističe da su američki zvaničnici domaće političare upućivali da sami rješavaju unutrašnju krizu, dok su globalni prioriteti međunarodne politike u međuvremenu promijenjeni.
„Ne možemo očekivati da budemo prioritet SAD-u ako sami ne pokazujemo spremnost da zaštitimo institucije države. Sve dok međunarodna zajednica ne osudi secesionističke i antireformske politike, izlazak iz ovog političkog začaranog kruga neće biti moguć“, zaključila je Karišik.
Više u videu:
