Povodom 155. godišnjice rođenja Safvet-bega Bašagića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih intelektualaca, u Sarajevu je nedavno svečano otkrivena njegova spomen-bista.
Ovaj događaj bio je povod za razgovor o očuvanju njegovog naslijeđa, ali i o sudbini njegove čuvene zbirke rukopisa koja se danas čuva u Slovačkoj.
Bašagić kao stub bh. kulture
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, prof. dr. Sanjin Kodrić, istakao je da je Bašagić bio predvodnik kulturnog preporoda na prijelazu stoljeća te jedan od osnivača današnjeg “Preporoda” (tadašnjeg “Gajreta”) 1903. godine.
“Bašagić je otac novije bošnjačke književnosti i jedna od stožernih ličnosti našeg društva uopće,” naglasio je Kodrić.
Osim biste u Sarajevu, ključni projekt očuvanja sjećanja na ovog velikana je i obnova njegove rodne kuće u Nevesinju. Projekt se realizira uz podršku Slovačke ambasade i agencije “SlovakAid”, a cilj je da kuća postane muzejsko-galerijski centar koji će povezivati lokalnu zajednicu s univerzalnim kulturnim vrijednostima.
Tajna zbirke u Bratislavi: Bezbjednost ispred profita
Jedno od najčešćih pitanja koje intrigira javnost jeste – zašto se Bašagićeva zbirka, koja sadrži neprocjenjive orijentalne rukopise, nalazi u Bratislavi?
Ambasador Slovačke Republike u BiH, Roman Hloben, pojasnio je da je Bašagić nakon Prvog svjetskog rata tražio sigurno mjesto za svoje blago u tadašnjoj nestabilnoj Evropi. Nakon konsultacija s intelektualnim krugovima, procijenio je da će zbirka u Bratislavi biti najsigurnija.
Zanimljive činjenice o prodaji zbirke:
- Cijena: Zbirka je prodata za tadašnjih 40.000 čehoslovačkih kruna.
- Današnja vrijednost: Procjenjuje se da bi ta suma danas iznosila oko 100.000 eura.
- Moralni čin: Ambasador Hloben otkrio je da su u to vrijeme postojali privatni kupci koji su nudili 40.000 kruna za samo jedan rukopis, ali je Bašagić odlučio zbirku predati biblioteci kako bi ostala cjelovita i zaštićena.
Pouka o odnosu prema naslijeđu
Profesor Kodrić je istakao kako saradnja sa Slovačkom služi kao primjer kako se treba odnositi prema vlastitoj historiji. Činjenica da su “ljudi sa strane” prepoznali značaj Bašagića i aktivno pomažu u obnovi njegove rodne kuće u Nevesinju, poziv je na buđenje svijesti o važnosti domaćih kulturnih velikana.
U budućem centru u Nevesinju planirano je izlaganje kopija najznačajnijih dokumenata iz bratislavske zbirke, čime će se Bašagićevo blago, bar simbolično, vratiti u njegov rodni kraj.
