Gostujući u emisiji „Špica“, federalni ministar trgovine Amir Hasičević pojasnio je strateške poteze Vlade: od prepuštanja Južne interkonekcije američkim investitorima zbog „tromosti domaće ekonomije“, do uvođenja strožijih kontrola veleprodajnih marži kako bi se zaštitili građani od divljanja cijena.
Energetska stabilnost i borba protiv inflacije trenutno su dva najvažnija fronta za Vladu Federacije BiH. Ministar Hasičević je tokom gostovanja otvoreno govorio o razlozima za zaobilazne modele u strateškim projektima, ali i o zabrinjavajućim podacima o porastu cijena goriva.
Zašto BH-Gas više nije u prvom planu?
Jedna od ključnih tema bila je Južna interkonekcija i odluka da se primijeni novi model realizacije. Ministar je potvrdio da se, s obzirom na strateški značaj i geopolitičku situaciju, nije moglo čekati na domaće institucije.
„U ovom modelu koji je na stolu, predviđa se da će strani investitori, u ovom slučaju američka kompanija, biti izvođači posla. Razlog je hitnost i strateški značaj. Vidjela se tromost domaće ekonomije i organizacije, i jednostavno se u geopolitičkom smislu ne može čekati“, izjavio je Hasičević.
Ministar je dodao da je ovaj model odraz nove američke administracije i korporativne politike koja se zasniva na brzini i efikasnosti: „Nema vremena za čekanje, radi se brzo i traže se najbolji modeli kako bi se dobio prijekopotrebni alternativni energetski pravac.“
Energetski zaokret: Ukidanje carina na američku naftu
Pored plina, Vlada se fokusira i na stabilizaciju tržišta nafte. Hasičević je najavio inicijativu za ukidanje carina na američku naftu i naftu iz trećih zemalja. Cilj je osigurati alternativne izvore snabdijevanja u kriznim momentima i učiniti ih cjenovno dostupnijim.
Upozorio je i na sudbinu termoelektrana koje, zbog uvođenja poreza na CO2, postaju nekonkurentne: „Već predviđamo gašenja određenih termoelektrana, a naznake su da bi one mogle postati plinske. Potrošnja plina u sektoru grijanja stanovništva nije dovoljna za ovako veliku investiciju, ali energetska sigurnost je ključna.“
Inflatorni udar: Dizel skočio za skoro 50%
Kada je riječ o svakodnevnom životu građana, podaci su alarmantni. Ministar je iznio analizu prema kojoj je cijena dizela, kao ključnog energenta u lancu snabdijevanja, porasla za skoro 50% u posljednjih mjesec dana.
„Februarska inflacija je bila 3,10%, ali možemo očekivati rast na 6-6,50%. To je vrlo značajno, osobito za hranu. Naš cilj je da presječemo inflatorni lanac“, poručio je ministar, dodajući da se očekuje rast cijena osnovnih životnih namirnica od oko 2%.
Nove mjere: Ograničenje marži u veleprodaji
Kao direktan odgovor na poskupljenja, Ministarstvo trgovine priprema novi set mjera:
- Proširenje liste „zaključanih cijena“: Sa trenutnih 65 na 100 artikala.
- Regulacija veleprodaje: Po prvi put će se ozbiljnije regulisati veleprodajne marže
- Udar na monopole: Hasičević ističe da veliki uvoznici i distributeri drže određenu vrstu monopola u cijenama, što se mora staviti pod digitalni nadzor i kontrolu.
- Ciljane subvencije: Ministar je naglasio da subvencije više neće biti „široke“, već isključivo ciljane prema onima koji su najugroženiji.
„Moramo balansirati između dva cilja: zaštite standarda građana i osiguranja kontinuiranog snabdijevanja u regiji i svijetu gdje su lanci već ozbiljno prekinuti“, zaključio je Hasičević.
