U emisiji „Polis“, politički analitičari i profesori analizirali su ove događaje, postavljajući ključno pitanje: na koji način društveno nezadovoljstvo postaje nezaustavljiva snaga promjene?
Od školske tragedije do političkog pokreta
Korijeni sadašnjih društvenih gibanja u Srbiji sežu do maja 2023. godine i tragedija koje su duboko potresle društvo. Profesor sociologije Sead Pašić ističe da je „političko poliranje“ Generacije Z nastalo kao odgovor na dugogodišnje nagomilano nezadovoljstvo i bahatost privilegovane manjine.
„To je pokret koji je došao odozdo, iz jednostavnog razloga što ozlojeđena većina više nije mogla trpjeti luksuz i užasno ponašanje privilegovane manjine. Oni se sada bore da ponovo uspostave institucije države koje su bile mrtve,“ naglasio je Pašić.
Za razliku od tradicionalnih političkih matrica koje se decenijama vrte oko nacionalnih i etničkih podjela, Pašić primjećuje zanimljiv fenomen – na pojedinim područjima (poput Sandžaka), studentske i građanske liste ostvarile su značajnu podršku potiskujući isključivi nacionalni identitet u korist ustavnog patriotizma i brige za svakodnevni život građana.
Revolucija konsenzusom i pritisak prije vlade
Prodekan za nastavu na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Elis Fejzić, ocijenio je ove promjene kao historijski novum i specifičnu vrstu revolucije konsenzusom.
„U novijoj političkoj historiji nemamo previše primjera da se iz vaninstitucionalnog društvenog organizovanja izrodi izborna pobjeda. Ono što je specifično za Srbiju jeste da su promjene počele i prije nego što su konstituisane skupštinska većina i nova vlada. Podnose se ostavke u ključnim sudskim, političkim i medijskim institucijama pod pritiskom javnosti,“ objašnjava Fejzić, dodajući da politička kultura građana u Srbiji pokazuje visoku razinu zrelosti i civilnog otpora koji se gradio kroz niz protesta proteklih godina (od ekoloških protesta do borbe za građanske inicijative).
Oprez u očekivanjima: Heterogenost pokreta i dalji koraci
Iako je riječ o historijskom presedanu i pobjedi nad sistemom koji je raspolagao ogromnim mehanizmima kontrole, novinar i publicista Srećko Latal poziva na oprez.
„Aleksandar Vučić je politički manipulator par excellence koji se dobar dio svog mandata ponašao kao opozicionar vlastitoj vlasti. S druge strane, imamo studentski pokret koji je unutar sebe vrlo heterogen po pitanju ideja i politika,“ upozorava Latal.
Upravo ta različitost unutar pokreta može predstavljati izazov u formiranju stabilne vlasti, zbog čega stručnjaci savjetuju da se pokretu da prostor i vrijeme za unutrašnje sazrijevanje i jasno definisanje političkih ciljeva.
Kakav će biti odnos Srbije biti prema Bosni i Hercegovini?
Mnogi analiziraju kakav će to odnos Srbije biti prema Bosni i Hercegovini, šta će biti najveći izazovi. Jasno je da će se prije svega početi baviti sobom, ali poruke su ohrabrujuće, a to je prije svega poboljšanje odnosa sa susjednim državama. Očekujete li da će u dogledno vrijeme taj odnos biti bolji? Sigurno će neka suočavanja s prošlošću biti najveći izazovi kada govorimo i o studentskoj listi i novoj vlasti u Srbiji?
“Da, očekujem, ali sam po ovom pitanju umjereni optimista, ne sad ovaj pretjerani optimista, ovaj zbog čega i ne treba sad ovdje imati neki sindrom prevelikih očekivanja jer onda stavljamo preveliko breme ovaj na tu studentsku listu koja treba da formira tu uskoro studentsku većinu, ne previše insistirati na nekim stvarima, ne raditi s ponosom. Ali očekujem da će se promjene desiti prije svega, dakle mislim da će nova srbijanska vlada, koji će predvoditi studentska lista, manje miješati u unutrašnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, a da će dosta iskrenije poštovati i naš politički integritet i teritorijalnu cjelovitost i mandat dakle naše vlade i nas općenito kao komšijske međunarodno priznate države”, kazao je Fejzić.
