Najavljeni protesti bh. prevoznika za 14. septembar su odgođeni, čime je data šansa pregovorima s Evropskom komisijom i nadležnim institucijama. O aktuelnoj krizi i problemima sa kojima se suočavaju vozači, za Televiziju Sarajevo govorio je Hidajet Muratović, član Konzorcija logistike Bosne i Hercegovine.
Muratović ističe da se od zahtjeva nije odustalo, već su protesti pomjereni kako bi se pružio prostor dijalogu:
„Prije svega, želim jasno naglasiti – mi nismo odustali od svojih zahtjeva. Protesti su odgođeni, nisu otkazani. To smo uradili zato što želimo pružiti šansu pregovorima s Evropskom komisijom i našim nadležnim institucijama, čime smo pokazali zrelost i odgovornost prema privredi. Naš stav u Konzorciju logistike BiH od početka je jasan: obustava prometa roba ima pravnu težinu samo ako nastupamo regionalno i sinhronizirano sa kolegama iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Kada su kolege iz regiona prolongirale akciju radi otvaranja dijaloga, donijeli smo racionalnu odluku da ne idemo u jednostrane blokade u Bosni i Hercegovini. Samostalnim protestom napravili bismo štetu samo našim firmama i privredi, a ne bismo izvršili pritisak na Bruxelles. Zato je data šansa razgovoru. Međutim, ako ovo ostane samo kupovina vremena, naši motori će stati.“
Kada je riječ o proteklim razgovorima i Bruxellesu, ističe da konkretnih garancija na papiru još nema. Iako je otvorena komunikacija i prepoznata težina situacije na nivou resornih ministarstava i Evropske komisije, privrednici ne mogu živjeti od političkih obećanja i diplomatskih izjava. Napredak će postati stvarnost tek onog trenutka kada policajac na graničnom prijelazu na ulazu u Šengen dobije zvaničnu pisanu instrukciju o drugačijem tretmanu profesionalnih vozača. Do tada, ovo je samo prijelazni period i kupovina vremena institucija, ističe Muratović.
Poseban problem predstavlja primjena nove elektronske kontrole boravka i šengonska pravila. Muratović objašnjava da je situacija postala neodrživa iz dva ključna razloga:
„Prvo, šengenska zona se godinama širila, a ulaskom Hrvatske došla nam je direktno na kućni prag. Pravilo „90 dana u periodu od 180 dana“ smišljeno je prije nekoliko decenija, kada je Šengen bio daleko na zapadu, a naši vozači vozili u tranzitu kroz zemlje van Šengena, pa se ti dani nisu računali. Danas, čim prijeđu granicu sa Hrvatskom, oni su u Šengenu. Teritorija se višestruko uvećala, kilometraža i dužina ruta su porasle, a broj dozvoljenih dana ostao je isti. Drugo, od 10. aprila primjenjuje se nova elektronska kontrola boravka. Tada su dani praktično resetovani u odnosu na dotadašnje ručno brojanje pečata u pasošima. Više nema tolerancije ni slobodne procjene policajca na rampi – tehnologija sabira dane, a ulazak u 91. dan pali crveni alarm u sistemu. To automatski nosi drastične kazne, upis u sistem i zabranu ulaska u Evropsku uniju. Tehnologija je preuzela granicu, a pravni status vozača i dalje nije riješen.“
Dodatni problem predstavljaju i očigledni dvostruki standardi, s obzirom na to da su pomorci, željeznički i avio-transport dobili izuzeće od ovih pravila, dok drumski transport nije riješen.
Ukoliko pregovori s institucijama propadnu, naredni koraci su jasni. Zahtjevi prevoznika podrazumijevaju ubrzanje izdavanja posebnih dugoročnih profesionalnih viza za međunarodne vozače, uvođenje privremenog moratorijuma ili izuzeće vozača teretnih vozila iz pravila „90/180“ dok se problem trajno ne riješi.
„Za kraj želim ponoviti: odlaganje protesta je izraz naše odgovornosti prema privredi i građanima. Želimo raditi, želimo poslovati legalno i želimo ostati u ovoj zemlji. Ali, ako institucije u Bruxellesu nastave nuditi samo prazna obećanja i odugovlačenje, prijevoznici u cjelokupnoj regiji – što je oko 40.000 voznih jedinica – neće imati drugog izbora nego da ugase motore. Kada točkovi stanu u cijelom regionu, to više neće biti samo problem prijevoznika, već i cjelokupne privrede“, poručio je Muratović.
-
-
-
-
