Kožljak: Bećirovićev prioritet u novom mandatu ostaju država, EU i NATO, očekujemo punu primjenu Dejtona

Šef kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Alija Kožljak, u razgovoru za Televiziju Sarajevo u emisiji Špica govorio je o konstituirajućoj sjednici, prvim porukama novog saziva, imenovanju ambasadora, predstojećem samitu u Ohridu te evropskim i NATO integracijama.
Gost emisije Špica na Televiziji Sarajevo bio je Alija Kožljak, šef kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića. Komentarišući početak novog mandata Predsjedništva BiH – u kojem funkciju predsjedavajuće u narednih osam mjeseci obnaša Željka Cvijanović, uz člana Predsjedništva Denisa Bećirovića i članicu Predsjedništva Darijanu Filipović – Kožljak je ocijenio da je konstituirajuća sjednica protekla u skladu sa procedurama i na vrijeme, čime je, kako je naveo, dobijena prva formirana vlast na najvišem nivou izvršne vlasti u zemlji.
Poruke iz Predsjedništva i odnos prema Dejtonu i OHR-u
Osvrćući se na uvodna obraćanja članova Predsjedništva, Kožljak je istakao da će u fokusu dr. Denisa Bećirovića i u naredne četiri godine biti zaštita nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, uz ključne vanjskopolitičke ciljeve – EU i NATO integracije te dobrosusjedske odnose. Izrazio je nadu da će Predsjedništvo funkcionisati efikasno i u dobroj atmosferi, navodeći da su i obraćanja Darijane Filipović i Željke Cvijanović nagovijestila spremnost na saradnju.
Govoreći o čestim pozivima na poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Kožljak je naglasio da je Bećirović i u prethodnom mandatu dosljedno branio Dejton, uz poruku da sporazum „nije švedski sto“ sa kojeg se uzima samo ono što kome odgovara, već da se mora primjenjivati u potpunosti.
Kada je riječ o porukama o većoj odgovornosti domaćih političara i manjem uplitanju međunarodne zajednice, Kožljak je podvukao razliku između jačanja domaćih institucija i slabljenja državnih institucija ili Ureda visokog predstavnika (OHR):
„Ako je to mislila gospođa Cvijanović, naravno da će imati podršku. Međutim, ako je mislila na slabljenje državnih institucija, slabljenje OHR-a u ovakvim okolnostima, naravno da tu neće imati sagovornike. OHR u Bosni i Hercegovini je ustanovljen od strane međunarodne zajednice upravo da osigura stabilnost i sigurnost, a u tom kontekstu i da nadomjesti eventualnu nedovoljnu efikasnost domaćih institucija. Onog momenta kada se ispune uslovi 5 plus 2 koje je postavila međunarodna zajednica, tada se može razgovarati i eventualno o manjem učešću Kancelarije visokog predstavnika.“
Dodao je da saradnja sa Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenim Kraljevstvom, Turskom i drugim prijateljskim zemljama nije upitna te da će se strateška komunikacija i dinamika međunarodnih aktivnosti iz ovog kabineta nastaviti i osnažiti.
Imenovanje ambasadora i samit u Ohridu
Na pitanje o imenovanju ambasadora i eventualnim promjenama u bošnjačkoj kvoti, Kožljak je naveo da je riječ o redovnom i proceduralnom procesu koji se odvija kada istekne mandat i steknu uslovi, uz jasne kriterije koje primjenjuje Bećirovićev kabinet. Kako je rekao, u tom segmentu ne očekuje iznenađenja, dok o konkretnim imenima još nije bilo razgovora jer je tek održana inauguracija i prva vanredna sjednica Predsjedništva.
Na toj vanrednoj sjednici dogovoreno je učešće sva tri člana Predsjedništva BiH na samitu procesa Brdo-Brijuni u Ohridu, čiji je domaćin Sjeverna Makedonija, uz tradicionalne organizatore Sloveniju i Hrvatsku. Kožljak očekuje da će fokus tog regionalnog skupa biti na ubrzanju evropskih i euroatlantskih integracija, reformskim procesima te jačanju dobrosusjedskih odnosa zasnovanih na uzajamnom poštovanju, suverenitetu i nemiješanju u unutrašnja pitanja.
EU put i argumenti za članstvo u NATO-u
Govoreći o evropskom putu BiH i najavljenom konstituisanju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Kožljak je izrazio nadu da će nova izvršna i zakonodavna vlast prioritizirati kratkoročne evropske obaveze – usvajanje preostala dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača – kako bi u ovom mandatu bio napravljen značajan iskorak ka članstvu u EU.
Kada su u pitanju euroatlantske integracije, Kožljak je kazao da će što skorije članstvo BiH u NATO-u ostati jedan od prvih vanjskopolitičkih prioriteta Denisa Bećirovića. Prema njegovim riječima, BiH je aktivirala Akcioni plan za članstvo (MAP), dostavila šest Programa reformi uz pozitivne ocjene, unaprijedila interoperabilnost Oružanih snaga i sigurnosnog sektora sa NATO-om, te ima snažan institucionalni konsenzus i podršku javnog mnjenja.
„Postoji institucionalni konsenzus, što znači da imamo zakon koji nas obavezuje i brojne odluke Predsjedništva BiH, Parlamenta, Vijeća ministara i Ministarstva odbrane“, poručio je Kožljak, dodajući da članstvo u NATO-u donosi sigurnosnu stabilnost, privlačenje stranih investicija i ekonomski napredak za sve građane Bosne i Hercegovine.
