Nakon što je Studentski pokret odnio historijsku pobjedu na izborima u Srbiji i osvojio oko 140 poslaničkih mjesta u parlamentu, istaknuta mirovna aktivistica Aida Ćorović gostovala je u programu Televizije Sarajevo. U otvorenom razgovoru, Ćorović je analizirala dramatične događaje iz izborne noći, ulogu međunarodne zajednice, te izazove koji čekaju novu vlast nakon pada režima Aleksandra Vučića.
Dan nakon izbora, javnost u regionu i dalje sabira utiske. Ćorović priznaje da je društvo još uvijek u svojevrsnom šoku zbog brzine kojom su se događaji odvijali, posebno imajući u vidu napetu atmosferu koja je prethodila samom proglašenju rezultata.
Dramatična izborna noć: Od vojnih vozila do iznenadnog priznanja poraza
Ćorović je opisala atmosferu u Beogradu nekoliko sati prije zvaničnog obraćanja dosadašnjeg predsjednika Srbije, ističući da je sve ukazivalo na potencijalni brutalni obračun režima s građanima i studentima.
“Mogli smo da vidimo par sati prije same konferencije za štampu da se zatvara praktično jedna od glavnih ulica u Beogradu, u kojoj se nalazi RIK, a s druge strane je zgrada Predsedništva. Vidjeli smo nagomilavanje naoružanih snaga, specijalaca i vojnika, pokretanje bornih kola. Sve je djelovalo kao da će da se desi nekakav napad na građane. U parku pored Predsedništva počeli su da se skupljaju kriminalci koji su i prošle godine vršljali”, navodi Ćorović.
Međutim, situacija se preokrenula kada su studenti mudro pozvali građane da izbjegavaju taj dio grada kako bi se spriječili incidenti. Nakon kratkotrajne tišine, Aleksandar Vučić je izašao pred medije i, na opšte iznenađenje, prilično relaksirano proglasio poraz.
Da li je pala politička trgovina s Evropskom unijom?
Ćorović iznosi ličnu teoriju o tome šta je natjeralo Vučića na ovako brz i miran uzmak, sumnjajući na političku trgovinu s međunarodnim zvaničnicima, prije svega s Evropskom unijom.
“Mislim da je pala neka vrsta trgovine sa međunarodnom zajednicom, prije svega mislim na EU. Tokom dana studenti su uputili pismo institucijama EU, a Evropa je konačno imala dovoljno dobre i neoborive dokaze – izborni rezultat u kojem je preko pola miliona građana više glasalo za Studentsku listu nego za SNS. Evropa je izgubila svaki argument da ga dalje štiti”, objašnjava aktivistica.
Ona povlači paralelu s političkim scenarijem iz susjedstva:
“Moja teorija je da su najviši čelnici EU dali neku vrstu obećanja i garancije da se Vučiću neće desiti ništa, slično onome što se desilo u Crnoj Gori kada je Milo Đukanović posle 30 godina morao da se povuče. Dobio je vrstu obećanja da će ostati politički živ i da neće biti procesuiran. Da mu prijeti opasnost, njegovi mediji poput Informera danas ne bi nastavili po starom, prilično relaksirano.”
Opasnost od revanšizma i “duhovi devedesetih”
Ćorović upozorava da bi eventualni imunitet za Vučića i njegove saradnike mogao biti poguban za budućnost Srbije, podsjećajući na greške napravljene nakon 5. oktobra 2000. godine.
“Građani Srbije su ogorčeni onim što je ova vlast radila skoro 15 godina i sigurna sam da raspoloženje za revanšizam postoji. Ako dogovor s međunarodnom zajednicom podrazumeva da nećemo moći da ilustriramo prethodnu vlast, to nikako ne bi bilo dobro. Ponovio bi nam se scenarij iz 2000. godine kada je Milošević sklonjen, ali su njegovi ljudi i stranka ostali da nesmetano rade, da bi na kraju bili i rehabilitovani”, jasna je Ćorović.
Ipak, kao veliku i dobru vijest ističe činjenicu da stranke proizašle iz devedesetih, poput SPS-a, ovaj put nisu prešle cenzus: “Sve te stranke, uključujući i SNS koji su zapravo samo presvučeni radikali, praktično su zbrisane sa političke pozornice.”
Nastavak nacionalističke retorike i pominjanje Nataše Kandić
Iako je izgubio vlast, Vučić je u svom gorkom, ali slavljeničkom nastupu ponovo posegnuo za starom retorikom i targetiranjem civilnog sektora. U svom obraćanju izjavio je kako je na izborima “pobedila Nataša Kandić”, koristeći njeno ime kao simbol za najomraženiju osobu u očima nacionalista.
“Oni očigledno ne odustaju od te retorike i veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića. S obzirom na to da su 14 i po godina potpuno trovali javni prostor nacionalizmom, oni će nastaviti s tim. Pokušaće da privuku na svoju stranu sve one koji budu nezadovoljni teškim rezovima koje će nova vlast morati da napravi”, upozorava Ćorović.
Zašto se držala po strani tokom kampanje?
Ćorović objašnjava da, iako je svim srcem uz studentski pokret, namjerno nije bila direktno involvirana u njihovu kampanju kako im ne bi nanijela štetu zbog stigme koja je godinama prati u srpskoj javnosti.
“Ja sam zbog svog nastojanja da se bavim temama koje su vezane za ratne zločine iz devedesetih i suočavanje s prošlošću prilično neomiljena u srpskoj javnosti. Držala sam se po strani da ne bi poistovjetili taj pokret sa mnom. Radila sam tiho ono što sam mogla, ali sam bila po strani jer nam tek predsjedava vrijeme kada će mediji i obrazovni sistem morati da otvaraju ove teme. Mladi ljudi danas ne znaju šta se dešavalo devedesetih, znaju samo za ‘Oluju’, bombardovanje i neku mitologiju o Kosovu. Sve prije toga i iza toga nemaju pojma”, zaključila je Ćorović za TVSA.
Nova vlast, sastavljena od ljudi s dokazanim ekspertskim integritetom koji se ranije nisu bavili politikom, pred sobom ima istorijsku odgovornost – ne samo da ekonomski i institucionalno oporavi zemlju, već i da otvori bolan, ali neophodan proces suočavanja s prošlošću, posebno kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.
Više u videu:
