Udruženje građana Forum Zeničana obilježilo je prigodnim programom u parku Kulina bana na lokalitetu Bilinog polja 837. godišnjicu Povelje Kulina bana i 29. august, Dan Zeničko-dobojskog kantona, na kojem je historijski čas održao dr. Dženan Dautović.
Travničanin Dautović već drugu godinu je gost ove manifestacije, a kako je istakao član Predsjedništva Foruma Zeničana prof. dr. Dževad Drino, razlog za ponovno gostovanje prof. Dautovića je njegova objavljena doktorska disertacija o temi “Rimska kurija i srednjovjekovna Bosna”.
Disertacija je, dodao je Drino, urađena na osnovu vatikanskih arhiva te predstavlja “veliko, pozitivno iznenađenje u historisjkoj nauci u Bosni i Hercegovini”.
Dautović je zaposlenik Zavičajnog muzeja Travnik, a profesor je i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
– Srednjovjekovni period, u mnogim državama današnje Evrope, je period u kojem one baštine svoje osnivanje. Prije srednjeg vijeka imamo vrijeme antičkog perioda, kada je Rimsko carstvo,bilo nadnacionalno, univerzalno, opće imperijalno.
Dakle, malo koja evropska država baštini svoje korijene u rimskom dobu. Manje-više, skoro sve svoje početke traže u srednjem vijeku pa je tako i na prostoru Balkana, uključujući i našu zemljiu – kazao je Dautović.
Srednjovjekovnu prošlost države Bosne, podvlači, ne treba posebno romantizirati- pogotovo ranu srednjovjekovnu.
– Bosna je u ranom srednjem vijeku imala svoj razvojni put sličan razvojnom putu drugih zemalja na Balkanskom poluostrvu. Od zavisnosti od Bizantskog carstva, zatim borbi protiv dominacije ugarskog kraljevstva…
Ono što je važno i što je i ova Povelja Kulina bana važna, zapravo, ona predstavlja najstariji pravni, državni dokument pisan na ćiriličnom pismu. Koje se, kasnije, difierenciralo u različite varijante – uključujuči bosansku, srpsku, hrvatsku…
Ali, ovo je među svim slavenskim narodima najstariji dokument- uključujući i Rusiju, istočne, južne, zapadne Slavene. I nije bilo slučajno što je ruski car u 19. stoljeću poslao svoje agente u Dubrovački arhiv, da tako kažemo, otuđe tu povelju i da je donesu u arhiv u Sankt Petersburgu, u Carski arhiv – Carsku biblioteku, jer je on želio da baštini upravo tu starinu svih slavenskih naroda na području Evrope – istakao je Dautović.
Drino je, pak, naglasio kako su historičari koji su nazivali Povelju Kulina bana rodnim listom srednjovjekovne države Bosne i oni koji to govore “ukrali, barem, 200 godina razvoja”, baštinjenja njene historije. To, samo, govori o nepoznavanju vlastite povijesti i povijesti države, pa takve stvari treba popravljati.
– Povelja jeste važna i značajna, ali nije rodni list BiH- kako se to često tumači! To nam je struka davno ukazala, znatno ranije. BiH je rođena znatno ranije. Spominje se negdje 200 godina ranije.
Ovo je, sigurno, jedan od najvećih datuma u povijesti BiH. Zašto najveći?! Zato što je, taj dan, Kulin ban potpisao povelju slobode trgovine s Dubrovnikom i to je najstariji pravni dokument kod Slavena uopće.
Dakle, to je dokument i bh. pismenosti pa današnji dan proglašavaju i Danom pismenosti. To je dan prvog pravnog akta u povijesti BiH. To je dan kada se jasno tituliše, tadašnji vladar, kao veliki gospodin, gospodar sve Bosne – Ban Kulin.
A, evo nakon 837. godina i dan-danas se pitamo kada će neki, novi vlastodržac u BiH dobiti naziv Veliki gospodin i kada će se ta vremena, neke druge vlasti, nazivati “dobrijem vremenima”, kao u vrijeme Kulina bana – kazao je Drino.
Galerija “Preporod” Zeničko-dobojskog kantona u Parku Kulina bana postavila je izložbu slika, a u muzičkom programu sudjelovao je zenički mješoviti hor Art sonor.
-
-
-
-
