Nakon obrušavanja dijela fasadnog parapeta na centru Skenderija, direktor Šenaj Avdić istakao je za TVSA da je stanje alarmantno zbog decenijskog zapuštanja. Zatražen je i hitan sastanak s Vladom Kantona Sarajevo.
Incident obrušavanja atike (ukrasnog zida) na centru Skenderija ponovo je otvorio pitanje sigurnosti i budućnosti ovog simbola Sarajeva. Iako su stručnjaci procijenili da krovna konstrukcija nije ugrožena, direktor Skenderije uputio je oštru poruku osnivaču – Kantonu Sarajevo – naglašavajući da je “vrijeme za kozmetičke popravke isteklo”.
Potvrdio je i da su sudski vještaci odmah izašli na teren te da su vijesti, u kontekstu štete, ipak umirujuće.
“Dobra vijest u ovoj katastrofalnoj situaciji je to što se obrušio parapet ili atika, koja ima ukrasnu funkciju. Nema veze sa konstrukcijom krova i kao takva ne utiče uopšte na ostatak objekta,” pojasnio je direktor, dodajući da su njegove kancelarije smještene odmah iza tog dijela te da vještaci nisu pronašli nikakva oštećenja unutar samog prostora.
On je istakao da je tragedija izbjegnuta zahvaljujući budnosti zaposlenika koji svakodnevno vrše vizuelne preglede kompleksa.
“Primijećena je pukotina upravo na ovom dijelu atike, gdje smo pravovremeno reagovali i prije pada ogradili ovaj dio.”
https://www.facebook.com/reel/2082688312311079 (snimak obrušenog dijela fasade na Skenderiji)
Uprkos tome što je neposredna opasnost otklonjena, ovo je simptom mnogo dubljeg problema, dodao je Šenaj Avdić. Skenderija je, prema riječima direktora, “žrtva” zapuštenosti duge više od dvije i po decenije.
“Obavijestio sam osnivača koji je odgovoran – Kanton Sarajevo, vlasnika objekta – da je ovo krajnja opomena da se krene u strateško planiranje šta želimo sa centrom Skenderija. On zaslužuje da bude srce Sarajeva i da se krene u renoviranje, sanaciju, nema više vremena za čekanje.”
Direktor se osvrnuo i na ranije poteze uprave, poput zatvaranja dijela Privrednog grada zbog opasnosti od “trgovki” što je u tom trenutku naišlo na nerazumijevanje dijela javnosti.
“Nažalost, ja sam kontinuirano tražio ta rješenja da se krene u sanaciju, uklanjanje trgovki, međutim do toga još uvijek nije došlo. Godinu dana je od te situacije i ne želim definitivno da idemo dalje sa ovim.”
“Kada se radi o fasadi, mi moramo za bilo koje radove tražiti građevinsku dozvolu, kontaktirati opštinu, ali i Komisiju za zaštitu spomenika. Mi bez njihove odluke ne možemo evo ni da popravimo ovo taman i da želimo. Dakle, to osnivač mora da riješi.”
Iako se u medijima često krivi trenutna Uprava, direktor odbacuje te optužbe kao neutemeljene, ističući da oni rade maksimalno u okviru dostupnih (i nedovoljnih) sredstava.
“Bez finansijskih sredstava, bez ulaganja u rekonstrukciju objekta koji je realno star i zapušten više od 25 godina, mi ne možemo očekivati ništa bolje. Mi radimo ono za šta smo unajmljeni… ali odgovornost za cjelokupan centar, za njena ulaganja, stoji na osnivaču.”
Na pitanje postoji li opasnost od daljeg obrušavanja, istakao je:
“Ne postoji taj stručnjak koji može predvidjeti i reći ‘doći će do obrušavanja ovog ili onog dijela’. Mi nismo u poziciji sada ni da reagujemo bez instrukcija od strane kantonalnih, federalnih i općinskih inspekcija.”
Za sutra je zatražen hitan sastanak s Vladom i Skupštinom Kantona Sarajevo. Uprava očekuje konkretne korake, a ne samo obećanja.
“Plan sanacije u ovom momentu nemamo jer nemamo reakciju osnivača. Tražim hitan sastanak da se Skupština očita na koji način da tretiramo centar Skenderija i na koji način da uradimo njenu sanaciju.”
Dok se čeka strateška odluka vlasti, Centar Skenderija ostaje u stanju “pripravnosti”, dokazujući kroz uspješne manifestacije poput Sajma knjiga da je i dalje neophodna građanima, uprkos dotrajalim zidovima koji polako popuštaju pod teretom vremena.
-
-
-
-
