Centar Skenderija, nekadašnji simbol Sarajeva i mjesto koje je obilježilo generacije, danas se suočava s možda najvećom krizom od svog nastanka. Dok se dijelovi kompleksa zatvaraju zbog sigurnosnih rizika, radnici upozoravaju da bez hitne reakcije vlasti slijedi generalni štrajk. Između prijedloga za rekonstrukciju i ideja o rušenju, vodi se rasprava o budućnosti jednog od najprepoznatljivijih simbola Sarajeva.
Skenderija je godinama suočena s propadanjem, a pitanje njene budućnosti i dalje je bez konačnog odgovora. Dok jedni smatraju da je potrebno graditi potpuno novi kompleks, drugi insistiraju na očuvanju onoga što je decenijama predstavljalo srce kulturnog i sportskog života Sarajeva. Među njima je i arhitekta Amir Vuk Zec, koji zagovara spoj očuvanja postojećeg naslijeđa i savremenog razvoja.
–Moj prijedlog je da se sačuva ono što se sačuva – da se ostavi sjećanje i da se nadogradi ovovremenskim intervencijama, da Skenderija ostane ono što jeste kulturno-sportski centar, s novim sadržajima, hotelima, bazenima, povezana s pješčkim zonama uz Miljacku prema Vilsonovom, da ostane jedan rekrativni prostor u zelenilu usred grada – ističe arhitekta, Amir Vuk Zec.
Višegodišnji problemi u funkcionisanju Skenderije u međuvremenu su dostigli vrhunac. Zbog sigurnosnih rizika zatvoreni su dijelovi Privrednog grada i parkinga, čime je ovo preduzeće otišlo u još veću dubiozu. Radnici upozoravaju da bi za svega dva mjeseca mogli ostati bez plata, a zbog izostanka konkretne podrške vlasti najavljuju i generalni štrajk. Direktor Skenderije smatra da bi rješenje trebalo tražiti uz pomoć međunarodnih stručnjaka.
–Moj prijedlog je bio s obzirom da mi ne možemo postići ni politički ni poslovni konsenzus šta sa Skenderijom, da anagažujemo ino eksperte, pa neka oni kažu šta raditi i daju prijedlog da Skendrija u što većem obimu bude samoodrživa – poručio je Šenaj Avdić, direktor KJP Centar Skenderija.
Dok uprava upozorava na alarmantno stanje i traži jasnu strategiju za oporavak, iz Ministarstva privrede poručuju da odgovornost nije samo na institucijama. Ministar navodi da je za realizaciju investicija neophodna kvalitetna priprema projekata, te podsjeća da su druga javna preduzeća uspješno koristila raspoloživa sredstva za obnovu i razvoj.
–2023. godine smo budžetirali Skenderiju za sanaciju ledene dvorane, odnosno platoa sa 6, 5 miliona KM, a ta sredstva su stajala na njihovom računu skoro dvije i po godine. Nakon toga smo počeli da plaćamo penale na ta neiskorištena kreditna sredstva i onda smo ta sredstva preusmjerili dalje, drugima javnim preduzećima koji su znali da to iskoriste na adekvatan način. Nije istina da Ministarstvo nije uradilo ono što je u njegovoj nadležnosti – istakao je Zlatko Mijatović, ministar privrede KS.
Sudbina Skenderije tako ostaje između sjećanja na njenu slavnu prošlost i neizvjesnosti budućnosti. Hoće li ovaj simbol Sarajeva dobiti novu šansu kroz rekonstrukciju ili će biti potrebna radikalnija rješenja, zavisit će prije svega od politike i spremnosti da se konačno pronađe održiv model za njen opstanak.
-
-
-
-
