Mjesec ramazana bliži se kraju, a vjernici su već u nekoliko preostalih neparnih noći počeli tražiti onu najodabraniju od svih. O ramazanu i njegovom obilježavanju danas, univerzalnim vrijednostima vjere te o znanju i mladima, govorio je akademik Rešid Hafizović u emisiji Polis.
Na pitanje je li razvoj postmodernističkog društva uticao na univerzalne vrijednosti i način obilježavanja mjeseca ramazana, akademik najprije pojašnjava kako je postmodernizam pojava koja u svojoj osnovi stremi ka tome da poruši sistem starih vrijednosti kako bi uspostavila nove. Da li bolje i ispravnije, teško je reći, ali ono što karakterizira postmodernizam je da on ne zaobilazi ništa što ispunjava život jednog čovjeka, pa tako ni ramazan.
Ono što akademik naglašava unazad desetak godina je činjenica da danas olako proćedravamo temu ramazana, tako što se fokusiramo, kako kaže, na gotovo nebitne i sporedne aspekte. Naime, ramazan je tema za cijelu godinu, jer on u sebi sadrži druge teme koje su svakodnevne.
A koliko svaki vjernik poštuje iskonske vrijednosti ramazana, akademik Hafizović vjeruje da se ogleda u individualnom doživljaju. Kako je ko odgojen, šta je ponio iz svojih najjranijih dana, ono što je u kući dobio ili nije dobio – to je ono što nosi kroz život. Vrijednost ukoliko je sakralna, ona je univerzalna, baš kao i znanje. Drugim riječima, spoznaja znanja je univerzalna vrijednost islama, a što se islama tiče vjera i znanje su zapravo u sinonimnom odnosu, ističe akademik.
Znanje koje Bog spušta u ljudsko srce nas, kako kaže akademik, štiti da ne padnemo u stanje tzv. duhovne smrti. Duhovna smrt je sinonim za neznanje, objašnjava Hafizović.
Kada je riječ o mladima i poticanju na sticanje znanja, akademik tvrdi kako ih treba učiti kulturi čitanja. Muslimane po definiciji ne bi trebalo posebno na to podsjećati, zato što je islam religija knjige, a znanje je nešto što se podrazumijeva i bez čega čovjek ne može rasti, razviti se niti postati krunsko Božje stvorenje, zaključio je akademik Hafizović.
[…] Izvor […]