Kada je riječ o testiranju na COVID 19 u javnosti postoji dilema koliko su ti testovi zapravo pouzdani. Naročito je ovo pitanje aktuelizirano nakon nedavnog smrtnog slučaja osobe koja je dva puta bila negativna, a nakon smrti ustanovljeno je da je ipak bila pozitivna na ovaj virus.
Odnedavno građani imaju mogućnost da se na COVID 19 testiraju i u privatnim klinikama. Riječ je o brzim odnosno serološkim testovima kojim se iz uzorka krvi dobiju rezultati za 10-15 minuta. Cijena pojedinačnog testa je 60 maraka. Ova vrsta testiranja su ističu, pogodna za otkrivanje i bolesnih i izliječenih osoba. Ipak, stručnjaci su stava da treba biti oprezan kod interpretacije rezultata ovih testova.
„Znanost sugerira da kad dobijete pozitivne rezultate ovih seroloških testova pošto se tu radi o dva imunoglobulina – sugestija da se opet provjera uradi sa PCR analizom“, rekao je za TVSA prof.dr. Damir Marjanović, profesor genetike.
„Brzi testovi na prisustvo antitijela u krvi, nedovoljne pouzdanosti, mogu dati “lažnu sliku“ i time biti ključni argument stanovništvu Kantona Sarajevo da, bez stava i preporuka ovog stručnog tijela, prestanu provoditi sve ranije propisane javno-zdravstvene mjere, a čija primjena je u prethodnom periodu uspjela zadržati linearni rast zaraženosti koronavirusom, te ga svele na trenutno minimalni broj.“
Osim brzih, seroloških testova koji se rade iz uzorka krvi, postoje i genetički PCR testovi u kojima se uzima bris iz nosa i grla. PCR testovi standard su u čitavom svijetu.
–Zadnji podaci koje smo imali jeste da su PCR testovi u prvoj sedmici pouzdani do nekih 70 % ,a ovi serološki bar oni prvi koji su se pojavili na tržištu su bili nekih 30 % , kako odmiče vrijeme infekcije ti testovi su pouzdaniji, pojašnjava Marjanović.
Pouzdanost, odnosno tačnije senzibilnost genetičkih testova koje provodi referentna laboratorija u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu zavisi od još nekoliko faktora – kao što su npr mjesto odakle se uzima uzorak za testiranje.
„Konkretno kod koronavirusa, moramo znati da se radi o infekciji donjih dišnih puteva, a najčešći metod uzimanja brisa je farings …to su gornji dišni putevi, pa se tako može desiti da u datom trenutku taj virus ne bude tu prisutan“, naglašava dr. Rijad Konjhodžić, specijalista genetske medicine i molekularne dijagnostike.
Testiranje nije jedini način dijagnosticiranja da li je neko bolestan ili ne, podsjećaju stručnjaci. Ljekari u obzir uzimaju i brojne druge faktore prije konačne dijagnoze.
-Dakle i kliničku sliku, i epidemiološku sliku, dijagnostičke procedure, radiološke, molekularno-biološke ili imunološke, postoje različite vrste testiranja da bi se na kraju došlo do dijagnoze“, poručuje dr Konjhodžić.
Testiranje je prva i najbolja mjera u borbi protiv korona virusa, naročito imajući u vidu činjenicu da vakcine za covid 19 još uvijek nema.
Berina Bevrnja, TVSA
