Lokalni izbori održani jučer u deset opština širom Srbije protekli su u atmosferi napetosti, incidenata i ozbiljnih optužbi na račun regularnosti izbornog procesa. Prema ocjeni Sonja Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, nasilje i nepravilnosti nisu izolovan slučaj, već dio šireg političkog ambijenta koji traje već duže vrijeme.
Biserko ističe da su pripreme za izbore bile obilježene snažnom propagandom, targetiranjem opozicije i studenata, kao i brojnim nepravilnostima koje su kulminirale na sam dan izbora. Incidenti poput fizičkih sukoba, prisustva policije na biračkim mjestima i angažovanja, kako navodi, „batinaša“, dodatno su narušili povjerenje u izborni proces.
„Ne radi se samo o jučerašnjem danu. Nasilje je postalo dio političke svakodnevice i na neki način normalizovano“, naglašava Biserko, dodajući da su protesti tokom protekle godine značajno oslabili legitimitet vlasti, što je, prema njenim riječima, dovelo do dodatne eskalacije tenzija.
Rezultati izbora pokazali su pobjedu Srpske napredne stranke (SNS) u svih deset opština, ali Biserko ukazuje na pad podrške u odnosu na ranije izborne cikluse. Kao posebno zanimljiv primjer izdvaja opštinu Kula, gdje je razlika bila minimalna, a nezadovoljstvo građana i studenata izraženije nego drugdje.
Govoreći o budućnosti političkih prilika u Srbiji, Biserko iznosi tri ključna zaključka. Prvi je da će nasilje nastaviti da eskalira i da uslovi za fer i slobodne izbore trenutno ne postoje. Drugi se odnosi na opoziciju i studentske pokrete, za koje smatra da prave stratešku grešku ne nastupajući jedinstveno. Treći zaključak tiče se, kako kaže, propagandne strategije vlasti, uključujući insistiranje na spoljnim prijetnjama kao načinu mobilizacije biračkog tijela.
Posebno upozorava na narativ o „stranim faktorima“, navodeći primjere predstavljanja vozila sa hrvatskim tablicama kao navodnih uzroka nasilja, što dodatno produbljuje političku i društvenu konfuziju.
Biserko ocjenjuje da se Srbija trenutno nalazi u dugotrajnoj krizi identiteta i političke stabilnosti, koja traje decenijama i vuče korijene još iz perioda nakon ratova devedesetih. Prema njenim riječima, vlast nije uspjela da se suoči s nasljeđem tog perioda, već ga je u određenim segmentima nastavila.
Također smatra da je aktuelno rukovodstvo izgubilo dio međunarodne podrške, posebno u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se Srbija sve češće percipira kao faktor nestabilnosti u regionu.
„Sve ovo vodi ka modelu vlasti koji poprima elemente diktature“, upozorava Biserko, ističući koncentraciju moći u rukama predsjednika, kontrolu nad medijima, kao i slabljenje institucija poput pravosuđa.
Zaključno, ona ukazuje na izostanak snažnije društvene reakcije uprkos nagomilanim problemima, što dodatno komplikuje političku situaciju i ostavlja neizvjesnost u pogledu budućih izbora i demokratskih procesa u zemlji.
Čitav razgovor pogledajte u na našem Youtube kanalu.
