Gost emisije “Špica” na TVSA bio je Belmin Zukan, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH. Glavna tema razgovora bila je vanredna sjednica Predstavničkog doma FBiH posvećena izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, projektu koji bi Bosni i Hercegovini trebao osigurati alternativni pravac snabdijevanja plinom.
Zukan je potvrdio da, uprkos određenim neslaganjima, očekuje da će zakon dobiti potrebnu podršku većine. Prema njegovim riječima, javnu podršku su najavile skoro sve veće stranke (SDA, HDZ, DF, SDP), dok su protivljenje za sada iskazali samo predstavnici Stranke za BiH i HRS-a.
Zasjedanje je obilježila pauza kako bi Vlada FBiH dostavila amandman koji se tiče zaštite državne imovine.
“Pokušavamo napraviti amandman kojim ćemo izuzeti iz primjene ovog zakona onu imovinu koja je pod privremenom zabranom raspolaganja. Želimo izbjeći situaciju da se ovim zakonom na bilo koji način ugrožava državna imovina”, pojasnio je Zukan, dodajući da je pitanje raspolaganja imovinom ključno ne samo za interkonekciju, već i za brojne druge infrastrukturne investicije koje su trenutno blokirane.
Jedna od najkrupnijih izmjena u zakonu je uvođenje američke kompanije kao implementatora projekta, umjesto ranije predviđenog BH-Gasa. Zukan priznaje da rješenje nije uobičajeno, ali da je u datim okolnostima neophodno.
BH-Gas trenutno nema vlastita sredstva, niti realnu mogućnost zaduživanja u iznosu potrebnom za ovako skup projekt. Međunarodni tenderi bi trajali godinama, a Bosna i Hercegovina nema taj luksuz. Evropska unija je najavila zabranu uvoza ruskog plina od 1. januara 2028. godine.
“Da li je ovo idealno rješenje? Nije. Da li smo dugo vagali? Jesmo. Međutim, jasno je da nemamo vremena i da nemamo drugog rješenja ako želimo diverzifikaciju i energetsku nezavisnost do 2028. godine”, istakao je Zukan.
Zukan je podsjetio da plinska infrastruktura u Federaciji godinama nije adekvatno razvijana, te da je fokus bio samo na malim zahvatima poput priključaka u Visokom.
Pored promjene implementatora, iz zakona je brisana i fiksna tačka interkonekcije, što će se naknadno definisati međudržavnim ugovorom između BiH i Hrvatske. Cilj svih ovih izmjena je, kako zaključuje Zukan, da se što prije omogući siguran dotok plina za privredu i građane Federacije BiH.
-
-
-
-
