Prve godine života djeteta donose neizmjernu radost, ali za roditelje – posebno majke – ovo je period ispunjen brojnim pitanjima, nesigurnostima i dilemama. Kako bismo otklonili najčešće sumnje, u emisiji “Puls zdravlja” ugostili smo dr. Amru Junuzović-Kaljić, specijalistu pedijatrije, koja je pojasnila ključne aspekte praćenja rasta i razvoja beba, s posebnim osvrtom na važnost rane intervencije.
“Pratite svoje dijete s ljubavlju, sa srećom, sa zadovoljstvom i punim srcem. Sa roditeljstvom se rađa i odgovornost, ali se uvijek trebate ravnati prema onome što osjećate”, poručuje dr. Junuzović-Kaljić na samom početku.
Rast i razvoj nisu isto: U čemu je razlika?
Iako se ovi termini često koriste kao sinonimi, u pedijatriji oni označavaju dva različita, ali neraskidivo povezana procesa: Rast je fizički napredak. On podrazumijeva praćenje tjelesne težine, visine (dužine) beba, te mjerenje obima glave i grudnog koša. Ovi parametri se unose u takozvane centilne krivulje na sistematskim pregledima kako bi se statistički utvrdilo napreduje li dijete u skladu sa svojom dobi. Do kraja prve godine, očekuje se da dijete utrostruči svoju porođajnu težinu i dostigne dužinu od oko 75 cm. Razvoj je mnogo kompleksniji. On obuhvata emocionalni, kognitivni, socijalni razvoj i sticanje složenih vještina, uključujući motoriku. Prema definiciji, zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već potpuni balans fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja djeteta.
Magični prozor: Zašto je prvih 1.000 dana ključno?
Doktorica Junuzović-Kaljić posebno naglašava važnost perioda od prvih 1.000 dana života djeteta. Nikada se kasnije ljudski organizam ne mijenja i ne razvija brzinom kojom se to dešava u prvoj godini života.
Kao fascinantan podatak, doktorica navodi da krajem treće godine dječiji mozak već dostiže čak 80% veličine mozga odraslog čovjeka. To su ogromni kapaciteti i upravo u tom periodu se postavljaju temelji za cijeli život, zbog čega je adekvatna stimulacija i praćenje od presudne važnosti.
Motorički razvoj i važnost rane intervencije (Bobath i Vojta)
Posljednjih godina sve je veći broj djece koja prolaze kroz habilitacione postupke i fizikalne terapije (poput poznatih Bobath i Vojta koncepta) kako bi pravilno usvojila motoričke vještine.
Usvajanje motorike ima svoj prirodni slijed: Podizanje glavice sa podloge (krajem 4. mjeseca), prevrtanje i posjedanje, puzanje i stajanje, hodanje i trčanje.
Postoje jasni vremenski okviri za ove faze. Redovni sistematski pregledi u javnom zdravstvu – koji počinju još u porodilištu, a nastavljaju se u pedijatrijskim dispanzerima – služe upravo tome da ljekari uočite odstupanja koja roditelji možda ne mogu sami primijetiti.
“Zlatno pravilo glasi: Što se ranije krene sa habilitacijom i vježbama ukoliko postoji odstupanje, rezultati će biti brži i bolji”, jasna je dr. Junuzović-Kaljić.
Uloga roditelja: Budite podrška u umreženom svijetu razvoja
Razvoj djeteta nije izolovan – fizički napredak potiče mentalni, a mentalni emotivni razvoj. Zbog te nevjerovatne “umreženosti” svih procesa, uloga roditelja ne smije biti pasivna niti prestrašena, već isključivo podržavajuća.
Edukacija kroz škole za trudnice, praćenje savjeta stručnjaka i reagovanje na vrijeme, uz pružanje ljubavi i sigurnog okruženja, najbolji su vjetar u leđa koji možete dati svom djetetu u njegovim najvažnijim prvim koracima kroz život.
