Više od 30 naučnika i istraživača na naučnom skup o državnosti BiH u organizaciji ANU BiH

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine će 80. godišnjicu Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a obilježiti naučnom konferencijom koja će 22. i 23. novembra biti održana u Sarajevu pod nazivom “Državnost BiH u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi u distignuća u razvoju državnosti BiH”.

Više od 30 naučnika i istraživača iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Austrije, Engleske, a koji se na odgovarajući način bave Bosnom i Hercegovinom, njenim društvenim i državnim razvojem, učešćem na skupu doprinijet će boljem razumijevanju BiH, njenih geopolitičkih i historijskih narativa.

O posebnosti održavanja naučnog skupa, danas su na konferenciji za medije govorili članovi ANUBiH-a akademici Mirko Pejanović, Mile Babić, Husnija Kamberović, te Ahmed Kulanić, predsjednik Fonda Memorijala Kantona Sarajevo.

Bosna i Hercegovina, kako je podsjetio Pejanović, geopolitički je prostor koji u toj svojoj cjelovitosti i posebnosti traje hiljadama godina, ali je svoju posebnost i svoju posebnu državnost obnovila na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine. U literaturi se to smatra i obnovom srednjovjekovne državnosti Bosne i Hercegovine.

BiH nasuprot svih istorijskih turbulencija i izazova uspijeva da gradi svoj mir, modernu državnost i da je za nekoliko koraka bliže da postane članica EU – kazao je Pejanović.

Cilj naučnog skupa, kako je kazao Kulanić, jeste prevazilaženje svih izazova s kojima se danas bh. društvo susreće i iznalaženje načina na koji adekvatno možemo odgovoriti na sve te izazove u budućnosti, da kroz naučne radove iznađemo najbolja rješenja za BiH, njen prosperitet, za njezin napredak ka EU i NATO integracijama.

Profesor Babić smatra da je BiH na vratima Evropske unije, koja je danas najvažniji humanistički projekt u povijesti čovječanstva. Stoga, kako je istakao, narodi u BiH treba da se oslobode ideologija, da budu slobodni ljudi, jednakopravni, te da svaki čovjek ima ljudsko dostojanstvo.

Iako je dominantan istorijski diskurs, kako je kazao profesor Kamberović, naučna konferencija je interdisciplinarni skup koji okuplja i politologe, pravnike, ekonomiste, a koji će svojim učešćem ponuditi neke nove uvide i dati nove perspektive.

Ideja je i da se na ZAVNOBiH ne gleda izolirano, što je bila praksa posljednjih 30. godina na ovim postjugoslavenskim prostorima

Konferencija je pokušaj, kaže Kamberović, da se na istorijske procese gleda izvan mitskih predstava, a već najavljeni referati pokazuju da ovdje takvoj mitologiziranoj prošlosti nema mjesta.

Učesnici konferencije su eminentni profesori iz BiH i regije, Milovoj Bešlin, Stefano Bianchini, Nerzuk Ćurak, Hammer Stefan, Atila Hoare Marko, Kasim Trnka, Ivo Marković.