Gostujući u programu “Sarajevskog jutra” na TVSA, reditelj Rešad Kulenović najavio je svoj novi i izuzetno zahtjevan projekat – animirano-dokumentarni film “Kraljevstvo Hereze”. Ovo ostvarenje gledaoce vraća u jedan od najzanimljivijih i najosjetljivijih perioda bosanskog srednjeg vijeka: vrijeme optužbi za herezu, djelovanja Bosanske crkve i ugarskih napada na našu tadašnju državu.
Stećci kao polazna tačka i poetska animacija
Govoreći o tome šta ga je privuklo ovoj temi, Kulenović je istakao da je srednjovjekovna Bosna oduvijek bila obavijena velom misterije i različitih interpretacija, a da su posebna inspiracija bili stećci.
“Meni je uvijek taj srednji vijek bio interesantan, misteriozan i uvijek su bile razne interpretacije srednjovjekovne Bosne i misterije stećaka. Stećak je ipak jako neobična umjetnost koja se pokazala samo u Bosni, barem tog srednjeg vijeka, i nema poveznice sa ostalom srednjovjekovnom umjetnošću. To je bila neka polazna tačka za ovaj dugogodišnji projekat koji je pola animirani, pola dokumentarni”, izjavio je Kulenović.
Kako je oživljavanje srednjeg vijeka izuzetno skup proces koji zahtijeva ogromne budžete, autorska ekipa se odlučila za poetski stil kroz formu animacije. Na ovaj način vizuelno su oživljeni motivi sa stećaka, dajući im duhovnu vrijednost i simboliku. Na projektu sarađuje i Gorčin Dizdar, kao i svjetski poznati animator Dan Souza, koji je bio nominovan za Oscara.
“Pokušali smo da oživimo te neke motive stećaka i to je baš bio zahtjevan posao. Svaka animacija, otprilike, nama treba oko mjesec dana za svaku minutu animacije. Animacije su nam uzele skoro godinu dana rada”, naglasio je reditelj, dodajući da film traje oko pola sata te da im je u završnici projekta ključnu podršku pružio BH Telecom.
Mitologija naspram istorijskih činjenica
Istraživanje za film trajalo je godinama. Kulenović objašnjava da na našim prostorima, ali i u svijetu, postoji mnogo “popularne istorije” koja je u suštini mitologija. Cilj tima bio je okupiti ozbiljne domaće i međunarodne istoričare te izbjeći zamke mitova. Poseban izazov predstavljala je činjenica da većina istorijskih izvora dolazi iz tabora nekadašnjih neprijatelja Bosne.
“Većina naših izvora koje imamo o srednjovjekovnoj Bosni, velika većina, dolaze od neprijatelja Bosne. Znači, iz zemalja koje su u to vrijeme napadale Bosnu, smatrale je heretičkom državom. I naravno, svi ti izvori se moraju gledati kroz tu prizmu, da su oni imali neki cilj sa tim. Jer mi smo prikazivani kao heretička zemlja u skoro svim stranim izvorima”, objasnio je Kulenović.
Radeći na filmu, ekipa je naišla i na podatke o specifičnim društvenim normama u srednjovjekovnoj Bosni koje su izazivale bijes Rimske kurije, poput činjenice da je razvod bio normalna pojava ili da se vlastela nerijetko ženila ženama koje nisu bile iz aristokratije (poput prve žene kralja Tvrtka, Grubače).
Srednji vijek kao ogledalo današnjice
Reditelj je povukao i zanimljivu paralelu između srednjovjekovnog pojma heretika i modernih političkih etiketa, ističući da se politički mehanizmi nisu mnogo promijenili.
“U srednjem vijeku, jedan naš istoričar je pisao da je hereza bila termin koji se koristi kad ti napadneš nekoga ili da ga osporiš. Napravio je interesantnu paralelu da je heretik u srednjem vijeku maltene kao terorista danas. Ako kažeš da je neko terorista, sva međunarodna prava nestaju i sve se mijenja. Srednji vijek nije puno drugačiji što se tiče političkih stvari nego današnji svijet, samo je malo bolje upakovano”, rekao je Kulenović.
Svjetska publika i planovi za budućnost
Veći dio svoje profesionalne karijere Kulenović provodi u SAD-u, pa je film od samog početka koncipiran tako da komunicira i sa stranom publikom, baveći se univerzalnim pitanjima vlasti, institucija i toga ko ima moć da kroji “istinu”. Gruba verzija filma već je poslana na nekoliko američkih festivala gdje su reakcije izuzetno pozitivne, a finalna verzija se očekuje krajem ljeta, odnosno u augustu.
Na samom kraju razgovora, reditelj je podijelio i jednu ekskluzivnu vijest o svom narednom projektu.
“U oktobru ili novembru radim igrani film sa Hamidom Ajđevićem i Amrom Bakšić Čamo. To je film koji je dobio podršku od BH Telecoma, Fondacije za kinematografiju i još par stranih fondova. Taj film bi trebao da se radi krajem oktobra, početkom novembra”, otkrio je Kulenović za TVSA.
Gostovanje pogledajte na linku ispod:
