Ekstremne temperature, presušena riječna korita i učestali požari sve su češća svakodnevica kako u Evropi i regionu, tako i u Bosni i Hercegovini. O uzrocima toplotnih valova i posljedicama klimatskih promjena za Dnevnik TVSA govorio je profesor geografije Vedran Zubić.
Prilagođavanje ljudskog organizma i mikroklime
Komentarišući pitanje da li ekstremne vrućine postaju nova realnost, Zubić naglašava da je Zemlja kroz geološku prošlost već prošla kroz pet velikih klimatskih promjena i masovnih izumiranja.
Upozorava da će se i ljudski organizam morati prilagoditi novim uslovima, baš kao što se kroz evoluciju prilagođavao ranijim prirodnim promjenama. Trenutne toplotne valove Zubić primarno karakteriše kao mikroklimatske promjene koje se značajno odražavaju na ljude jer smo u stalnom interaktivnom odnosu sa prirodom.
Razlika između promjene vremena i promjene klime
Govoreći o definiciji klimatskih promjena, profesor ističe da je za stručnu ocjenu promjene klime potrebno pratiti meteorološke elemente minimalno 30 godina.
Ono čemu trenutno svjedočimo jesu brze geofizikalne promjene atmosfere i vremenskih prilika — nagle promjene pritiska, vjetra, temperature i insolacije. Ove učestale oscilacije tek sekundarno i dugoročno dovode do trajnih klimatskih promjena. Uz prirodne procese, Zubić naglašava i odgovornost čovjeka, ukazujući na prekomjernu betonizaciju, asfaltiranje i smanjenje zelenih površina u urbanim sredinama.
Od presušivanja rijeka do rizika od poplava
Posljedice ovih promjena u Bosni i Hercegovini već su vidljive u poljoprivredi, privredi i turizmu. Objašnjavajući fenomen presušivanja rijeka, Zubić podsjeća na historijske geološke procese, navodeći primjer Sahare koja nekada nije bila pustinja.
Međutim, profesor upozorava i na drugi ekstrem: nakon sušnih perioda i visokih temperatura, kao reakcija geofizikalnih procesa uslijedit će obilne padavine. Zbog toga se u koritima rijeka koje trenutno presušuju ubrzo mogu očekivati sekundarne poplave.
