Rast cijena nafte na svjetskim berzama, potencijalno poskupljenje plina te budućnost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini bile su glavne teme razgovora s federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem. On je poručio da je u trenutnoj globalnoj krizi najvažnije osigurati stabilno snabdijevanje energentima, dok će Vlada Federacije BiH kontinuirano pratiti kretanja cijena i reagovati ukoliko bude potrebno.
Cijene nafte rastu, ali snabdijevanje stabilno
Lakić je istakao da je rast cijena nafte prvenstveno posljedica globalnih dešavanja i poremećaja na tržištu energenata, što se reflektuje i na Bosnu i Hercegovinu. Ipak, naglašava da su cijene goriva u BiH i dalje niže u odnosu na zemlje regiona.
“Uglavnom posljedica svih ovih svjetskih događaja koji su trenutno u toku i sva tržišta u svijetu su doživjela ovakve poremećaje kada su u pitanju cijene nafte, a govorimo o energentima. I naravno, to se odrazilo djelom i na Bosnu i Hercegovinu. Ono što u ovoj, da tako kažem, krizi najviše raduje jeste da su cijene u Bosni i Hercegovini još uvijek znatno niže u odnosu na okruženje i da imamo pojavu kupovine nafte građana iz susjednih država u Bosni i Hercegovini i to nam je jedan od boljih pokazatelja. Naravno, nije dobro što cijene rastu, direktno se to odnosi i na kompletan život građana, privrede i svega ostaloga, ali jednostavno jedan kompletan proces koji je na nivou globalnom i da naravno iz toga nije izdvojena niti Bosna i Hercegovina”, kazao je Lakić.
Podsjetio je da je na početku globalne krize postojala i povećana potražnja za gorivom u Federaciji BiH, što je izazvalo bojazan od nestašice. Međutim, prema njegovim riječima, nadležne institucije su reagovale kako bi se osiguralo stabilno snabdijevanje tržišta.
„Prvi prioritet bio je da osiguramo da nafte ima na tržištu Federacije BiH. Nakon stabilizacije snabdijevanja, sada analiziramo kretanje cijena i zajedno sa predstavnicima naftnog sektora tražimo najbolja rješenja“, rekao je ministar.
Moguće poskupljenje plina početkom aprila
Građane posebno brine 1. april, kada Energoinvest dobija nove kalkulacije od ruskog partnera. S obzirom na to da cijena plina direktno prati cijenu nafte, realna su strahovanja da bi trenutna cijena od 1,07 KM mogla značajno porasti.
„Ako matematički gledamo problem, logično je očekivati povećanje cijene plina jer on prati kretanje nafte. Ne bih želio da spekulišem ciframa i stvaram nepotrebnu zabrinutost, ali ćemo za petnaestak dana imati precizne podatke. Sreća je što ulazimo u proljeće kada je potrošnja manja, pa udar na budžete možda neće biti toliko osjetan, ali ćemo se boriti da povećanje bude minimalno ili da ga uopšte ne bude“, poručuje Lakić.
Dodao je da će nastojanja institucija biti usmjerena na to da eventualno poskupljenje bude što manje.
„Ulazimo u period kada se plin manje koristi, pa eventualno povećanje ne bi imalo veliki finansijski utjecaj na građane, ali svakako ćemo pokušati spriječiti rast cijene gdje god je to moguće“, istakao je.
Južna interkonekcija ostaje prioritet
Ministar je naglasio da je projekat Južne interkonekcije i dalje ključni energetski projekat Federacije BiH.
“Moram reći da je projekat Južne interkonekcije apsolutni prioritet energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine i da ni u kom slučaju nije pao na prioritet broj dva. Još uvijek je, znači, i ostaće prioritet broj jedan. I kompletna situacija koja se dešava u svijetu kada je energetika u pitanju sigurno doprinosi da on ostane i dalje kao prioritet broj jedan. I ovdje samo trebamo razlučiti par stvari i pojmovno definisati: mi ovdje ne govorimo o drugom uvozniku, mi ovdje govorimo o drugom pravcu snabdijevanja”, ističe Lakić.
Prema njegovim riječima, ovaj projekat treba omogućiti drugi pravac snabdijevanja plinom, što bi povećalo energetsku sigurnost zemlje.
Naglašava da se ne govori o drugom uvozniku, nego o drugom pravcu snabdijevanja, te da je cilj osigurati dodatni gasovod i širenje gasne mreže u Federaciji BiH.
“Drugi pravac snabdijevanja, jer dosta je bilo razgovora na ovu temu i koriste se različiti termini u prethodnih nekoliko sedmica, što je izazivalo zbunjenost javnosti. Zbog toga mislim da trebamo baratati dobrim terminima da ne bismo došli ponovo u tu situaciju. Apsolutni interes Federacije BiH je da se dovede plin kroz drugi cjevovod i naravno da se gasifikuje i veći dio Federacije Bosne i Hercegovine. Mi smo trenutno, kada je ovaj projekat u pitanju, u fazi izmjena i dopuna Zakona o Južnoj interkonekciji kojim ćemo pokušati obezbijediti da se i investitori mogu uključiti u ovaj kompletan proces i da dođemo do implementacije ovog projekta mnogo brže. Ono što nam jeste cilj, obzirom da je od 1. 1. 2028. godine Evropska unija zabranila dovoz ruskog plina u Federaciju Bosne i Hercegovine, odnosno u Evropu inače pa i u Bosnu i Hercegovinu, nama je cilj da imamo što veći napredak”, rekao je Lakić.
Energetski miks kao dugoročno rješenje
Govoreći o budućnosti elektroenergetskog sektora, Lakić je naglasio da Bosna i Hercegovina mora razvijati različite izvore energije.
„Ne možemo se oslanjati samo na jedan izvor. Ugalj ima svoje ograničenje, hidrologija je posljednjih godina nepovoljna, a obnovljivi izvori energije ne mogu preko noći zamijeniti postojeće kapacitete. Zato moramo napraviti pravi energetski miks“, rekao je.
Dodao je da postoje i značajni hidropotencijali koje BiH može razvijati, uključujući i projekte u saradnji sa susjednim državama.
Prioriteti ministarstva
Do kraja mandata Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH planira stabilizaciju energetskog sektora, jačanje elektroprivrednih kompanija, kao i modernizaciju rudarskog sektora.
Među važnim projektima su i razvoj gasne infrastrukture, završetak pojedinih terminala te povećanje proizvodnje uglja kako bi termoelektrane imale dovoljno energenta.
Lakić je naglasio i značaj industrijskog razvoja, posebno stabilizacije velikih kompanija poput Željezare Zenica, ali i daljnjeg razvoja namjenske industrije.
„Namjenska industrija je jedan od generatora razvoja Federacije BiH. Postoji veliki interes investitora i radimo na modernizaciji proizvodnje i širenju kapaciteta“, rekao je.
Zaključio je da će institucije u narednom periodu nastaviti pratiti globalna kretanja na energetskom tržištu kako bi osigurale stabilnost snabdijevanja i što povoljnije cijene za građane i privredu.
Više u videu:
-
-
-
-
