Džamija Kalin hadži Alije bila je jedna od najljepših u Sarajeva, a na lokalitetu gdje je džamija bila smještena prije nacionalizacije i potpunog rušenja i zatrpavanja terena od strane komunističkih vlasti, u toku su radovi konzervacije ostataka džamije, mezarja i mekteba, nakon čega bi se moglo krenuti u njenu novu izgradnju.
Huso Salihović, rukovodilac Odjela za pravne poslove u Vakufskoj direkciji Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Agenciju MINA kaže da predstoji još puno posla da se ovoj džamiji, koja je izgrađena 1535. godine i na tom lokalitetu egzistirala do 1947. godine, vrati stari sjaj, no, naglašava da se na tome radi.
Ističe i da je realizacija ovog projekta bila dosta specifična, a s obzirom na njegov značaj za Islamsku zajednicu i društvo općenito, sastoji se iz tri faze.
Prva faza, koja je završena 2017. godine, bio je projekt arheološkog istraživanja koji je realiziran u saradnji Vakufske direkcije, Društva arheologa 1894 i Muzeja Grada Sarajeva.
Salihović je govorio o tome zašto su vršena arheološka istraživanja na lokalitetu na kome su već ranije vršena ista istraživanja.
„Naime, u javnosti je plasiran stav da je u vrijeme nakon rušenja džamije rađena ekshumacija mezarja i da nema više kaburova na tom području. U određenom trenutku to je bio i stav lokalne zajednice. Međutim, IZ je raspolagala određenim informacijama da nije urađena ekshumacija mezara, nismo se nikad složili sa tim stavom, sve vrijeme smo tražili da se uradi arheologija. Nakon dugotrajnog insistiranja Općina nam je ipak dala saglasnost za arheološka istraživanja. I kao što smo i pretpostavljali, otkriveni su temelji džamije, mekteba, kaldrme i veliki broj mezarova“, kazao je Salihović, navodeći da je time prva faza realizirana.
Nakon toga, uz pomoć Općine Centar, Vakufska direkcija je sa Zavodom za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo potpisala ugovor o izradi, prvo idejnog, a onda glavnog projekta konzervacije ostataka džamije, mezarja i mekteba.
Osim konzervacije projekat obuhvata prezentaciju kompletnih ostataka i historijski slijed kompletnog lokaliteta, od same izgradnje džamije do njenog rušenja, do konzervacije ovih ostataka kako bi javnosti bila prezentirana kompletna historija ovog lokaliteta, ali i obim rušenja i odnosa socijalističkih vlasti spram sakralnih objekata i ukopanih žrtava.
Važno je naglasiti da se radi o džamiji koja je preživjela nekoliko političkih sistema nakon izgradnje, čak i Austro-Ugarsku monarhiju, ali nije preživjela socijalistički sistem.
„S obzirom na to da ovaj lokalitet nije u vlasništvu Islamske zajednice, isti je nacionaliziran i trenutno je u vlasništvu Općine Centar, zbog čega su oni bili nosioci aktivnosti dobivanja građevinske dozvole za konzervaciju ostataka. To je trajalo nekoliko godina, jer su postojale određene kolizije sa nekim javnim preduzećima, u smislu instalacije podzemnih kablova koji su se morali izmještati ili uklopiti u projekat. Vakufska direkcija je učestvovala u rješavanju i tih problema“, kazao je on.
Dodao je da je Vakufska direkcija čak bila obezbijedila i sredstva putem TIKA-e za konzervacija, ali dugo godina nije se mogla dobiti građevinska dozvola.
„Krajem prošle godine Ministarstvo prostornog uređenja FBiH izdalo je dozvolu Općini Centar za realizaciju druge faze projekta, odnosno konzervaciju ostataka na ovom lokalitetu. Ove godine je Općina Centar potpisala ugovor i, zajedno sa Vladom KS, finansira ovaj dio projekta, tj. konzervaciju ostataka. Prema informacijama, a što je vidljivo i na licu mjesta, radovi su započeti“, navodi Salihović.
Radove izvodi Unigradnja.
Treća i konačna faza projekta bit će izgradnja džamije, koje je bila na ovom lokalitetu u formi i dimenzijama koje budu moguće, uzimajući u obzir da je dio temelja džamije sada ispod stambene zgrade.
Salihović podsjeća da je Rijaset IZ već ranije, 2012. godine, o ovom pitanju zauzeo stav i donio zaključak kojim se podržava inicijativa Vakufske direkcije da se pristupi obnovi i revitalizaciji džamije.
Vakufska direkcija zajedno sa Muftijstvom sarajevskim i Medžlisom Islamske zajednice Sarajevo od početka aktivnosti na ovom lokalitetu insistira da na ovom lokalitetu džamija bude izgrađena u obimu u kojem bude moguće, a Općinsko Vijeće je 2014. godine donijelo zaključak da će raditi na formiranju pretpostavke za realizaciju treće faze ovog projekta.
„Za nas je važno da konzervacija bude završena onako kako je to projektom predviđeno, da budu jasno vidljivi ostaci džamije, mekteba, da bude jasno obilježen svaki mezar koji se nalazi na tom području i u konačnici da se spriječi daljnje kretanje na ovom lokalitetu“, naglasio je Salihović.
Ističe da vraćanjem ovog lokaliteta Islamska zajednica oživljava džamiju i ispunjava svoju obavezu u smislu trajnosti džamije i vakufa kao trajnog dobra.
„Imamo obavezu i prema vakifu i samom lokalitetu koji ima karakter vjerskog objekta, a dužni smo i da ispunjavamo svoju misijsku djelatnost u smislu vraćanja gradu onog izgleda kakav je bio sa džamijom u tom periodu. Kultura sjećanja nas obavezuje da oživimo sve ono što je nekada ovaj grad činilo jedinstvenim i nadaleko poznatim. A u to, između ostalog, spadaju i vakufski objekti i njihovi vakifi“, akcentirao je on.
Naveo je da će se „zasigurno u narednom periodu otvoriti jedna rasprava o mogućnosti izgradnje džamije, da se definira da li postoji mogućnost, u kom obimu i gdje bi ona bila pozicionirana“.
„Naime, pitanje izgradnje treće faze se treba realizirati kroz formiranje zakonske pretpostavke za izgradnju džamije, jer će vjerovatno podrazumijevati korekciju regulacionog plana“, naveo je Salihović.
Dodaje da se u rješavanje pitanja te faze mora uključiti veliki broj ustanova, od lokalne zajednice, Općine Centar, Islamske zajednice, Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa, Ministarstva prostornog uređenja i Komisije za očuvanje nacionalnog spomenika.
„Vjerujem da će biti određenih poteškoća, mi smo svjesni bili ovih činjenica od samog početka, zbog toga se i krenulo u realizaciju svih pomenutih aktivnosti u fazama. Nužno je riješiti i imovinsko pravne odnose jer je cijeli lokalitet nacionaliziran. Po Zakonu lokalne zajednice ne mogu graditi džamije, jer je to isključiva nadležnost vjerskih zajednica, tako da nam u narednom periodu predstoji rad na obezbjeđivanju preduslova za buduću izgradnju džamije“, kazao je on.
Ističe i da „Islamska zajednica, još od vremena pokušaja da se na haremu izgradi spomenik Francu Prešernu, insistira na oživljavanju džamije“.
„Dok traju radovi na konzervaciji nastavljaju se aktivnosti na formiranju uvjeta za realizaciju treće faze projekta. U svakom slučaju izražavamo zadovoljstvo zbog započete konzervacije ostataka, jer jedino na taj način možemo zaštititi sve ono što smo pronašli i javnosti prezentirati“, poručio je Salihović,a prenosi Muslimanska informativna agencija.
