Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. aprila, u čast engleskog liječnika James Parkinsona, po kojem je ova bolest dobila ime. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog problema, o čemu je u Sarajevskom jutro više pojasnila Tatjana Šabanić, specijalista neurologije.
– Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest, što znači da je to bolest degeneracije određenih ćelija mozga, odnosno njihovo propadanje. Kada dovoljno ćelija propadne dođe do ispoljavanja ove bolesti, a riječ je prije svega, o poremećaju pokreta, no osim motornih simptoma ima i nemotornih znakova oboljenja – objasnila je.
Ističe kako je fokus na prevenciji, no da ima utisak da gubimo korak sa prevencijom.
– U izostatku smo postavljanja dijagnoze – kaže ona, pritom dodavši: “Uzroci Parkinsonove bolesti su negdje definisani, a negdje nisu. Postoje dva tipa ove bolesti; idiopatski – nije pronađen uzročnik i simptomatski, od kojih su uzročnici trovanje, lijekovi, traume glave, infekcije mozga… Covid, recimo, nije ostavio traume samo na plućne organe, nego je ostavio posljedice i na mozak”.
Akcentuje na četiri znaka Parkinsonove bolesti, odnosno usporenje, bradipsihija, tremor ili drhtavica i posturalna nestabilnost.
– U ambulante dolaze ljudi koji su u krajnjim stadijumima te bolesti, to do takve mjere da su nepokretni jer su ukočeni. Imam utisak da mnogo manje znamo nego kad smo čitali. U eri užurbanosti vrlo malo vodimo računa jedni o drugima. Rodbina slabo prati svoje bližnje, a posebno starije. Riječ je o brzim socijalnim kontaktima u kojima ih ne opserviraju dovoljno. Vrlo malo primjećuju i sve prebacuju na starenja, a ne stare svi ljudi na isti način, pa samim tim ni simptomi nisu karakteristika starenja nego karakteristika simptoma i bolesti – ističe ona.
Kaže da su dvije vrste Parkinsonove bolesti, tačnije ona koja zahvata ljude od 20 do 50 godina i ona kada zbog nepoznatih procesa dođe do propadanja supstancije, no objasnila je pa, način liječenja ove volesti.
– Postoji mogućnost nadoknade supstance dopamin. Ne radi se antidepresivima, nego supstancom koja kada uđe u organizam razvije se dopamin. Osnovni lijek je L-DOPA i prvi koji je nađen, iako postoji više načina liječenja koji pokušavaju proizvesti količinu dopamina – poručila je.
