Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Historijski arhiv Sarajevo priredio je izložbu “Sjećanje na holokaust u Sarajevu kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”, a autori izložbe, koja je otvorena danas u Vijećnici, su viši arhivist Admir Nezirović i arhivist Armin Džunuzović.
Ismeta Džigal, v.d direktora JU Historijski arhiv Sarajevo, podsjetila je da ove godine ta institucija oibilježava 75 godina uspješnog rada.
-Izložbom ‘Sjećanje na holokaust u Sarajevu kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo’ upriličene povodom 27. januara Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Historijski arhiv počinje obilježavanje 75. godina rada i postojanja- kazala je Džigal dodavši da se na ovoj izložbi može vidjeti mali dio historijskih izvora koji svjedoče o stradanju Jevreja u Sarajevu za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.
Viši arhivist Admir Nezirović kazao je da su izloženi dokumenti iz fondova arhiva koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.
-Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude jedna opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BIH Jakob Finci istaknuo je značaj rada Arhiva Sarajevo koji obilježava 75. godina rada.
-Kasno smo postali svjesni koliko su arhivi važni. Igrom slučaja poklopilo se da je sutra Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, pa je i ova izložba posvećena toj najvećoj tragediji dvadesetog vijeka, u kojoj je stradalo šest miliona Jevreja i nekoliko stotina hiljada Roma, djece, invalida i drugih koji su stradali samo zato što se nisu uklapali u fašističke šeme- kazao je Finci.
U katalogu izložbe između ostalog je navedeno da Holokaust, Šoa ili „velika nesreća“ je naziv za sistematski progon i genocid nad Jevrejima. Planirani i organizirani progoni, zatvaranja i ubistva koja su vršena od 1939. do 1945 odveli su u smrt dvije trećine od ukupno devet miliona Javreja koji su živjeli u Evropi.
Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana kroz niz historijskih zapisa, dokumenata, službenih i ličnih zapažanja i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena, što dodatno zatamnjuje cijelu priču. Po statistikama, samo sa prostora Sarajeva je u ovome periodu stradalo oko 1308 djece, zapisano je između ostalog u pratećoj dokumentaciji izložbe.
