U Sarajevu upriličeno virtualno iskustvo berbe šafrana iranske provincije Khorasan

Kulturni centar Ambasade Irana u Sarajevu je u čast šafranu upriličio događaj na kojem je predstavljeno i virtualno iskustvo berbe šafrana provincije Khorasan, najvećeg proizvođača te čudesne biljke.

Ataše za kulturu Iranske ambasade u BiH Mohammad, Hossein Ansari, kazao je da šafran ima dugu tradiciju uzgoja, datira još iz drevne Perzije. Uzgaja se u 22 iranske pokrajine, ali pokrajina Khorasan u istočnom Iranu čini gotovo 90 posto ukupne proizvodnje šafrana u državi.

Iran je najveći proizvođač šafrana i posjeduje 90 posto svjetske proizvodnje. Poznat je kao “crveno zlato”, magični je sastojak perzijske kulture, od aromatične hrane i šarenih deserta, do tjelesne i duhovne medicine.

U perzijskoj književnosti šafran je simbol ljubavi, a na to su ukazivali i Mevlana, Sadi Širazi, a Ibni Sina (Avicena) ga je koristito u svojoj medicini.

Zainteresirani građani i poljoprivrednici imali su priliku upoznati se s načinom uzgoja i sakupljanja šafrana, te pripremom raznoraznih jela i poslastica s tim začinom.

Svake godine sezona žetve šafrana počinje rano u novembru. Dok nema većine druge vegetacije, svijetlo ljubičasto cvijeće prekriva polja i stvara izvanredan krajolik u suhim predjelima Irana.

Oni su kazali da je za ekstrakciju 5 grama iz tučka šafrana potrebno 150 cvjetova. To daje 1 gram sušenog i upotrebljivog začina šafran. Pošto je za berbu šafrana potreban izuzetno naporan rad, on je dragocijen i skup začin. 

Šafran zovu “začin nad začinima” i to ne bez razloga, kako je rečeno, a kažu da liječi više od 90 bolesti. Poznato je i da šafran može da posluži kao jedna vrsta antidepresiva, te da smanji prve simptome anksioznosti i podigne raspoloženje. Čak i sam miris ima blago sedativno dejstvo, pa se koristi obilato i u aromaterapiji. Koristi se i kod problema sa aritmijom, bubrezima, grčevima, bolovima u stomaku… Dobro utiče i na vid i cirkulaciju, reguliše visok krvni pritisak, holesterol i anemiju.

Tajna ove ljekovite, moćne biljke nije bila nepoznanica ni drevnim narodima, njena upotreba seže 5.000 godine nazad u prošlost, a oko šafrana postoji niz zanimljviih legendi, između ostalog smatra se da je u srednjem vijeku bio toliko popularan i dragocijen da su španski zakoni predviđali smrtnu kaznu za krijumčarenje šafrana.

Iranci cijene šafran i koriste ga umjereno jer vjeruju da prekomjerna upotreba šafrana može naštetiti njihovom mentalnom zdravlju. Uživaju u ukusnom sladoledu od šafrana (Bastani Sonnati) u vrućim ljetnim danima ili ga poslužuju u zdjelicama od slatkog pudinga (Sholeh Zard) tokom vjerskih obreda.

Neki također prave osvježavajući biljni čaj od šafrana, zajedno s laticama ruže.