Udruženje “Medica“ Zenica u saradnji s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike danas su, u povodu obilježavanja 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, organizirali okrugli sto “Ka dostojanstvenom životu i destigmatizaciji preživjelih kroz harmonizaciju kantonalnih praksi ostvarivanja prava posebne kategorije civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine“.
Resorni federalni ministar Adnan Delić kazao je da je ovaj događaj izuzetno važan, s obzirom da je posvećen Međunarodnom danu borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.
– U zakonu su kao posebna kategorija tretirane žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu i djeca rođena iz tog čina. Ovakav i sličan događaj će na nam omogućiti da razmijenimo mišljenja, da vidimo kakvi su to izazovi u njegovoj primjeni i ovo je jedini način kako da određene stvari mijenjamo – istakao je Delić.
Saradnja nevladinog i vladinog sektora, svih nivoa vlasti, kako je podvukao, veoma je bitna.
-Važno nam je da zajedno dijelimo mišljenja i donosimo najbolje zaključke, sve u svrhu i u korist tih kategorija. Veoma je važno i to da napravimo ambijent u kojem će ove posebne kategorije bez ikakve stigme, odvažno se prijaviti, registrovati u Ministarstvu rada i socijane politike i ostvariti svoje pravo i status na određene beneficije koje nisu onakve kakve bi mi sami željeli, ali su dovoljne da svi zajedno iskoristimo priliku i da svi ljudi u ovoj državi znaju šta su to oni preživjeli da se to nikada nikome ne više ponovilo – kazao je Delić.
Dodao je da je činjenica da ove žrtve decenijama unazad poslije rata žive jednu vrstu stigme i srama, da su potlačene i marginalizirane od društva i institucija, te da država još nije našla alate kako da ih zaštiti i reparira svu njihovu žrtvu i bol.
Direktorica Udruženja građana “Medica“ Zenica Sabiha Husić kaže da ova organizacija radi već više od 30 godina na pružanju podrške, pomoći i zaštite ženama i djeci koja su preživjela silovanje i seksunano nasilje tokom rata.
– Ovaj okrugli sto ima za cilj da akteri koji učestvuju u pružanju podrške i zaštite, kroz dijalog i primjere dobre prakse preživjele prepoznaju, da razgovaramo s njima i pokušamo razviti njihove osjetljive korake da bismo motivisale same žene preživjele žrtve silovanja i seksualnog nasilja, ali djecu rođenu iz čina silovanja, da se odluče da progovore i ostvare status civilne žrtve rata, ali i ostvare prava zahvaljujući Zakonu o civlnim žrtvama rata – kazala je Husić.
