U susret 3. maju, Svjetskom danu slobode medija, istaknuti novinari i aktivisti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije upozoravaju: sloboda medija nezaustavljivo opada, a novinarska profesija suočava se sa egzistencijalnom krizom.
U emisiji „Polis“ na TVSA, gosti su analizirali realnost medijskog neba na Balkanu. Zaključak je jedinstven – novinarstvo se ne bavi samo informisanjem, već preživljavanjem u neprijateljskom okruženju.
Maja Sever iz Sindikata hrvatskih novinara i Evropske federacije novinara ističe da situacija iz godine u godinu ide unazad. Uz tradicionalne političke pritiske, novi neprijatelji su algoritmi, vještačka inteligencija i poplava influensera.
„Evropska unija nema odgovor na pitanje kako održati profesionalno novinarstvo u poplavi dezinformacija i ljudi koji se predstavljaju kao novinari, a ne poštuju Kodeks časti,“ upozorava Sever, naglašavajući da je ključno pitanje ko i kako danas finansira medije u svijetu gdje publika više ne plaća za sadržaj.
Situacija u Srbiji opisana je kao veoma složena. Darko Šper navodi da je vlast pretvorila medije u svoje instrumente, dok su rijetki slobodni novinari mete brutalnih napada. Opisuje to kao “Monopol nad istinom jer većina medija je u službi vlasti, dok se istinito informisanje svodi na par kablovskih televizija i istraživačkih portala”. Kada je riječ o fizičkom nasilju pomenut je slučaj novinara Lazara Dinića, koji je brutalno pretučen na Lokalnim izborima, dok počinioci ostaju neprocesuirani. Dotakao se I etiketiranja jer novinari koji kritikuju vlast često bivaju proglašeni „izdajnicima“ ili „stranim plaćenicima“ u tabloidima.
Iako vlada privid slobode, Selma Žuljić Šiljak iz Mediacentra upozorava da su fizički napadi i prijetnje smrću realnost i u BiH.
Ističe da su “Samo u jednom desetodnevnom periodu zabilježena dva pritiska javnih dužnosnika i jedna prijetnja ubistvom”.
Dodaje i da su indeksi medijske pismenosti poražavajuće niski, a građanski aktivizam koji bi stao u zaštitu slobodnih medija gotovo da ne postoji.
Poseban udar na žene u novinarstvu
Novinarka Jelena Kalinić podijelila je potresno lično iskustvo o zlostavljanju, mobingu i rodno zasnovanim napadima. Tokom pandemije, zbog izvještavanja o vakcinama, suočavala se sa: prijetnjama „spaljivanjem vještica“ i motornim pilama, seksističkim uvredama i unižavanjem od strane onih na pozicijama moći, ekonomskom nesigurnošću honorarnog rada, gdje novinari nemaju čak ni osnovno zdravstveno osiguranje.
Ima li nade?
Uprkos sivoj slici, novinar Dragan Bursać poručuje da sloboda zavisi od individualne hrabrosti i odlučnosti.
„Slobode novinarstva ima onoliko koliko ima slobodnih novinara,“ kaže Bursać.
-Novinarski posao jeste da svjedočimo istini i da tu istinu prezentujemo ljudima, da ne budemo iza nekih velikih nacionalnih, da ne kažem nacionalističkih floskula, ali tim se bavimo i svako individualno to mora pokušati uraditi ukoliko je novinar. Dakle, bez toga našeg – s jedne strane, pa borbe, odricanja, shvatite to kako hoćete – nema tog prvog koraka, a drugi korak je naš intenzivan pritisak na one gore, mislim na vlast. I to je to, to je taj neki base koji funkcioniše u svijetu i mislim da mora početi funkcionisati kod nas ukoliko hoćemo da imamo novinarstvo kao iskrenu i pravu profesiju – istakao je Bursać.
Čitavu emisiju Polis pogledajte na našem Youtube kanalu.
-
-
-
-
