U Narodnom pozorištu održana Akademija povodom 23. godišnjice smrti Alije Izetbegovića

Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Fahira Fejzić-Čengić izjavila je da je Alija Izetbegović bio čovjek čije su umjerenost, čvrsti stavovi i odnos prema Bosni i Hercegovini ostavili dubok trag, ističući da njegove ideje i danas mogu biti putokaz u vremenu novih političkih i društvenih izazova.

Rečeno je to na Akademiji povodom 23. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića koju su Muzej „Alija Izetbegović“ i Fondacija „Alija Izetbegović“ večeras organizirali u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Fejzić-Čengić podsjetila je da je prije 21 godinu napisala predgovor za knjigu „Bosna je velika tajna“, u kojoj su objedinjena 53 Izetbegovićeva intervjua iz perioda od 1989. do kraja 1995. godine.

Predgovor je, kako je kazala, naslovila „Čovjek koji je tiho pričao, a daleko se čuo“, ocijenivši da ta rečenica i danas najbolje opisuje Izetbegovića.

– Dobro sam ga poznavala, s njim razgovarala, profesionalno i privatno, promatrala ga, analizirala i zaključivala – kazala je Fejzić-Čengić.

Govoreći o vremenu u kojem živimo, upozorila je na snažan uticaj medijskih senzacija, spinova i političkih spektakala te naglasila važnost kritičkog promišljanja, zdravog razuma i oslanjanja na vjerodostojne izvore.

Podsjetila je na Izetbegovićevu misao da je „Bosna zemlja u kojoj je stabilna samo njena kolebljivost“, kao i na njegov stav da je Bosna i Hercegovina moguća kao građanska država u kojoj se svi njeni građani i narodi osjećaju dobro na svakom njenom dijelu.

Fejzić-Čengić posebno je istaknula Izetbegovićev način donošenja važnih političkih odluka, navodeći da je imao savjetodavno tijelo od 30 ljudi s kojima se konsultirao o ključnim pitanjima.

– Nikad krupne odluke ne donosim sam. O svemu se s tim intelektualcima, sa tom elitom, savjetujem – citirala je Izetbegovića, ocijenivši da danas takvog pristupa nedostaje i u političkim strankama i na različitim nivoima vlasti.

Podsjetila je i na njegove stavove da promjena granica može dovesti do rušenja postojećeg poretka, da treba istrajno graditi demokratiju i pravdu te da se Bosna ne može dijeliti.

Fejzić-Čengić je kazala da tragedija svakog naroda počinje onda kada počne gubiti vlastiti identitet i dostojanstvo, pozvavši na njegovanje kulture sjećanja, čuvanje knjiga, porodice, zavičaja i vlastitog dostojanstva.

Obraćanje je završila podsjećanjem na Izetbegovićev odgovor na pitanje šta ostavlja Bosni i Bošnjacima.

– Vjeru u Boga i vjeru u sebe – poručila je Fejzić-Čengić.

U okviru Akademije je održan i panel posvećen slobodi misli, govora i izvještavanja, s posebnim osvrtom na mjesto slobode u Izetbegovićevoj misli i političkom djelovanju.

Novinari Almasa Hadžić, Sead Omeragić, Asim Metiljević i Adnan Rondić, koji su moderirali razgovor, govorili su o odnosu predsjednika Izetbegovića prema medijima i kritičkoj riječi, značaju otvorenog dijaloga i medijskog pluralizma te izazovima očuvanja slobode javnog izražavanja. 

Kroz lična sjećanja na susrete s predsjednikom Izetbegovićem u različitim okolnostima i vlastita profesionalna iskustva, učesnici su se osvrnuli i na to kako se te slobode razumiju i ostvaruju i danas.