Život u Bosni i Hercegovini je svakim danom skuplji. Cijene mnogih životnih namirnica su veće nego prošle godine. Posljedica je to rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu, oporavka svjetske ekonomije od pandemije COVID-19, ali i izostanka ekonomskih reformi u našoj zemlji.
Ukoliko se posmatra trend rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu u zadnjih godinu dana, poskupljenja u narednom periodu su realna, poručuje dekan Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu. Statistički podaci, kaže, jasno pokazuju prosječni rast cijena u zadnjih 12 mjeseci za 31 posto.
„Ovo je juni 2021. – juni 2020. godina. Procentualno gledano, puter je skočio za 28,7 procenata. Ječam za skoro 30 procenata. Pšenično brašno za 14 procenata. Sadni materijal za uljanu repicu, on je 42 procenta“, rekao je Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Brka kaže da je razgovarao sa privrednicima i da su njihove procjene također obeshrabrujuće.
„Sjedio s ljudima koji su u toj pekarskoj industriji. Koji uvoze pšenicu, imaju mlinove i sve ostalo. Oni kažu da su cijene iznimno skočile. Tona bila 180 dolara, sada je preko 240 dolara i nema u toj procjeni njihovoj, nema na vidiku pada tih cijena. Znači očekuje se porast cijena za sljedeći period“, dodao je Brka.
Povećanje cijene nafte i naftnih derivata će doprinijeti i značajnom povećanju cijene gasa, poručuju iz kompanije BH GAS.
„Gas će za sve ove kvartale, svih ovih povećanja, kumulaciju svega toga doživjeti u aprilu mjesecu iduće godine. Znači cijena gasa prema trenutnim pokazateljima iduće godine mora biti između 25 i 40 posto“, rekao je Almir Bečarević BH GAS.
Građani su ogorčeni rastom cijena. Čak ni dvije prosječne plate ne mogu pokriti potrošačku korpu.
Bosna i Hercegovina je, kao i cijeli svijet, u procesu oporavka od pandemije COVID-19. To je razlog zbog kojeg je dalji rast cijena neminovan, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Čavalić ističe da je naša zemlja propustila neke ključne ekonomske reforme zbog čega će na teži način proći proces oporavka od pandemije. S obzirom da je bh. ekonomija mala, otvorena ekonomija, sve će u narednom periodu zavisiti od globalnih ekonomskih prilika, zaključuje Čavalić.
Amer Martinović, TVSA
