Upute koje od marta ove godine, kada je pandemija korona virusa u pitanju, a koje nam nadležne institucije daju, tiču se isključivo fizičkog zdravlja od virusa. Međutim, ono o čemu se malo govori jeste kako usljed ovakve situacije i niza problema sa kojima se svaki pojedinac suočava, očuvati mentalno zdravlje.
Socijalna distanca termin je koji je postao uvriježen od pojave koronavirusa na našim prostorima. Međutim, socijalno zbližavanje ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja, podjednako bitnog kao i fizičko.
„Ono što mi psiholozi i psihoterapeuti od početka spominjemo jeste fizička distanca. Ali to ne treba da znači i emocionalnu distancu, ne znači komunikacijsku distancu, ne znači psihološku distancu što je nama ljudima najvažnije. Znači, nama su te socijalne potrebe važne isto kao naše primarne potrebe za vodom, hranom kako bismo preživjeli“, istakla je Nađa Lončarić, psihologinja.
Prekid socijalnih veza dovodi do određenih vrsta anksioznosti, pa i depresije, a ono što također doprinosi takvom stanju jeste često praćenje informacija različitih medija koje nisu uvijek provjerene i tačne.
„Čak i za ove provjerene informacije nije preporučljivo cijeli dan provesti izložen medijskim sadržajima. Za mentalno zdravlje zapravo je važno biti informiran, znati mjere, znati šta se dešava, pratiti samo provjerene i ozbiljne medije“, kazala je Senka Čimpo, psihologinja i psihoterapeutkinja.
A umjesto cjelodnevnog praćenja informacija o pandemiji, stručnjaci preporučuju da dan ispunimo aktivnostima koje čine da se osjećamo bolje. To može biti i dijeljenje naših problema sa drugima, kao npr. djecom, što će doprinijeti očuvanju i njihovog mentalnog zdravlja.
Pomoć stručnih lica ukoliko je naše mentalno zdravlje naročito narušeno, također se treba razmatrati. Iako je taj vid pomoći većini građana do sada bio tabu tema, izazovi sa kojima se suočavamo pokazali su koliko je ona bitna. Pitali smo kada je vrijeme potražiti istu.
„Za pomoć se trebamo obratiti stručnim ljudima ako vidimo da anksioznost ili depresivno stanje u kojem se nalazimo utječe na naše svakodnevno funkcionisanje. Ako smo izgubili apetit, ako ne možemo da komuniciramo sa najbližim ljudima, ako smo disfunkcionalni u našim svakodnevnim aktivnostima, ako više ne osjećamo radost niti imamo mogućnost da se zabavimo u sadržajima koji su nas nekada veselili i onda je zaista potrebno obratiti se stručnim ljudima“, rekla je Lončarević.
U rizičnu grupu kada govorimo o štetnom djelovanju posljedica pandemije korona virusa na psihičko zdravlje, spadaju ljudi koji su ranije imali psihičkih problema te biti u kontaktu sa svojim ljekarom, odnosno sa ljudima koji će im pružiti podršku. Ta podrška između ostalog potrebna je svima nama kako bi posljedice na naše zdravlje nakon pandemije bile minimalne.
Naida Karić, TVSA
