Nedavno su načelnici, odnosno predstavnici skoro svih općina Kantona Sarajevo održali sastanak na kojem je zaključeno da im je kroz postojeći kantonalni Zakon o prostornom uređenju oduzeto puno nadležnosti koje treba imati lokalna samouprava. Tvrde da bi izmjenama, osim vraćanja u okvire zakona višeg reda, bilo ubrzano izdavanja mnogih dozvola građanima i investitorima.
Važeći Zakon o prostornom uređenju je problematičan i uzrokuje velike probleme svim lokalnim zajednicama u Kantonu Sarajevo, tvrde naši sagovornici. Rečeno je da općine trebaju biti uključene u njegove izmjene. Postojeći zakon predviđa pribavljanje saglasnosti i odobrenja od mnogih kantonalnih instanci.
“Samo nekoliko kilometara dalje, u Visokom, to ništa ne važi. Njihov kantonalni zakon nije uveo kantonalne institucije u taj sistem izdavanja dozvola. Sada imamo žalbe od velikog broja građana i privrednih subjekata da je administracija spora u izdavanju svih vrsta dozvola, ali ljudi ne znaju da ta dozvola ne može biti izdata dok preduzeće ViK ne da svoju saglasnost, a ono je veoma sporo u davanju te saglasnosti. Mi smo, između ostalog, tražili da, ako je preduzeće dalo saglasnost za regulacioni plan, i ako se objekat radi u skladu sa planom, nema potrebe da daje ponovo tu saglasnost”, rekao je Semir Efendi’, načelnik Općine Novi Grad.
“Određeni investitori ili ljudi koji prikupljaju papire za građevinske dozvole, umjesto da dobiju građevinsku dozvolu u roku od 60 dana, oni ne mogu prikupiti, naprimjer, prethodnu vodnu, vodnu upotrebnu, vodnu dozvolu za godinu dana. Da ne pričamo o neophodnim drugim saglasnostima. Ako smo kroz izradu ili donošenje urbanističkog projekta prikupili te saglasnosti, nema potrebe da se prikupljaju sve te saglasnosti za građevinske parcele. Tako bi najmanje pola godine uštedjeli investitorima”, istakao je Ibro Berilo, načelnik Općine Trnovo.
Jedna od konkretnih zamjerki je i uslov pribavljanja saglasnosti komšija.
“Ko danas može obezbijediti saglasnost komšije? Ako gradite – nemoguće. Morate, dakle, smilovati se komšija da vam da saglasnost. To treba eliminisati, uvesti neke zakonske norme koje će definisati koliko objakeat mora biti udaljen od objekta i da to bude zakonom uređeno”, rekao je Berilo.
Na sastanku, na kojem su prisustvovali načelnici općina Novi Grad, Stari Grad, Ilijaš, Ilidža, Trnovo, Hadžići, te predstavnici centra i Novog Sarajeva, odlučeno je da zajedničkim pismom upoznaju Vladu Kantona Sarajevo, premijera i nadležnog ministra da načelnici općina pokreće inicijativu i apelaciju prema Ustavnom sudu za zaštitu prava na lokalnu samoupravu. Također, zahtjevaće od kantonalnih vlasti da se pokrene procedura za donošenje novog ili izmjenu i dopunu postojećeg Zakona o prostornom uređenju kojom će biti ispoštovani principi iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i Federalni zakon o principima lokalne samouprave.
“Federalni Zakon o principima lokalne samouprave definisano je da građevinskim zemljištem upravlja lokalne zajendice, da je njihova nadležnost regulacionih i zonih planova kao i sam postupak izdavanja dozvola, ali kod nas se nijedna ne može izdati da svi nivoi vlasti ne budu uključeni. Razni zavodi, javna preduzeća. To je nešto što nas apsolutno usporava. Također je problematično što je Sarajevo jedini grad na svijetu koji nema komunalnu taksu ili, nekada se to zvalo, naknada za uređenje građevinskog zemljišta da prilikom svake nove izgradnje investitori trebaju dati značajna sredstva za izgradnju ukupne infrastructure”, istakao je Efendić.
Nadležni kantonalni ministar Enver Hadžiahmetović tvrdi da se iza zahtjeva općina kriju interesi određenih krugova. Smatra da mora postojati instanca, a to je kanton, koji će nadzirati i regulisati postupke u oblasti prostornog uređenja.
Suad Karamustafić, TVSA
