Udaljene šume, napuštene porušene zgrade i putevi na rubovima gradova sjeverozapadne Bosne neprestano se pune improviziranim kampovima u kojima se migranti s Bliskog istoka, Azije i sjeverne Afrike spremaju da se sakriju i žive jer jesenska hladnoća i kiše zahtijevaju da naprave sebi adekvatna skloništa.
Osjećaj očaja obuzima stotine muškaraca, od kojih su neki maloljetnici koji su bili prisiljeni podići šatore od crnih plastičnih cerada u šumama nakon što su lokalne vlasti u regiji sjeverozapadne Krajine prošlog mjeseca odlučile da ih počnu tjerati iz urbanih područja, čak ih izbacujući iz postojećih prihvatnih centara koje vode UN.
Vlasti u Krajini – koja dijeli izuzetno poroznu granicu od 1.000 kilometara s članicom Evropske unije Hrvatskom i zbog toga je glavni žrijeb za migrante koji prelaze Bosnu – tvrde da oni snose najveći teret migracionog problema i da drugi dijelovi zemlje ne uspijevaju uskočiti i pomoći.
EU je do sada Bosni osigurala 60 miliona eura ili 70 miliona dolara za hitne slučajeve, najviše za sedam migrantskih centara, uključujući pet u Krajini, koji mogu primiti više od 7.000 ljudi.
Međutim, krajiške vlasti prazne postojeće prihvatne centre i tjeraju migrante u pusta područja da se sami snalaze, bez pristupa medicinskoj njezi ili ponekad čak i hrani.
Organizacije za pomoć i volonteri koji pomažu migrantima na terenu u Krajini upozoravaju da tamošnja situacija brzo poprima razmjere krize, jer broj migranata koji u šumama traže hranu i kupaju se u ionako zaleđenim hladnim lokalnim rijekam – a i dalje raste.
Bosna, koja se nikada nije istinski oporavila od svog brutalnog rata od 1992. do 1995. godine, postala je usko grlo za hiljade migranata prije tri godine kada su druge države zatvorile prethodno uspostavljene migracione puteve na Balkanu.
Marina Jeina, TVSA
-
-
-
-
