Sjeverna Irska bila je mjesto nasilja između nacionalističkih i unionističkih zajednica koje je trajalo tri desteljeća a koje je okončano Sporazumom na Veliki petak potpisanim prije tačno 25 godina.
Većinski protestantski unionisti u pokrajini bili su za nastavak britanske vladavine, dok su katolički republikanci željeli jednaka prava i ponovno ujedinjenje s ostatkom Irske.
Tokom sjevernoirskog sukoba ubijeno je više od 3.500 ljudi.
Nasilje je izbilo 1968. kada je policija upotrijebila silu za vrijeme mirnih katoličkih protesta za građanska prava u Londonderryju koji su zahtijevali ukidanje diskriminacije pri glasanju, zapošljavanju i stanovanju.
Međutim, situacija se sve više pogoršavala kako su katolički skupovi i demonstracije završavali sukobima između policije i demonstranata.
U augustu 1969., dok je nasilje sve više zahvatalo pokrajinu, raspoređene su britanske trupe.
Godine 1970. katolička gerilska skupina, Privremena irska republikanska armija (IRA), započinje bombaške napade i pucnjave na britanske trupe.
Unionističke paravojne skupine odgovaraju, uglavnom ubijanjem katolika, dodatno pogoršavajući situaciju među zajednicama.
Nasilje je eskaliralo nakon januara 1972. kada je 13 ljudi ubijeno na “Krvavu nedjelju” nakon što su britanski vojnici otvorili vatru na mirnom maršu za građanska prava katolika u Londonderryju.
