Povodom 20 godina rada Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, direktor Sanin Tanković gostovao je u emisiji „Špica“. Tanković se osvrnuo na zaključke nedavno održane Međunarodne konferencije „Od opterećenja do rješenja“, analizirao trenutno stanje na tržištu hrane u BiH, te ukazao na ključne izazove i planove za budućnost.
Nedavno održana konferencija okupila je respektabilna regionalna i svjetska imena iz oblasti sigurnosti hrane, uključujući zamjenika direktora FAO organizacije (UN), predstavnike Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) te stručnjake sa Saveznog instituta za procjenu rizika iz Berlina.
Prema riječima Tankovića, kroz dvodnevne sesije otvorene su ključne, ali i do sada zanemarene teme.
„Razgovarali smo o širokom spektru tema – od tradicionalne proizvodnje sira i očuvanja vrijednosti od prije 150 godina, pa sve do mikroplastike i primjene vještačke inteligencije u sistemima sigurnosti hrane. Načeli smo neke značajne teme o kojima se u proteklom periodu u BiH apsolutno nije pričalo, i nadam se da ćemo u budućnosti ozbiljno pristupiti rješavanju tih problema“, istakao je Tanković.
Dvije decenije rada: 180 propisa i strožije kontrole GM sačme
Govoreći o jubileju – 20 godina rada Agencije – direktor je naglasio da je iza institucije ogroman posao koji su iznijeli i njegovi prethodnici. Do sada je doneseno oko 180 propisa o zdravstvenoj ispravnosti hrane koji su usklađeni sa evropskim normama, a kontinuirano se provode i monitorinzi na prisustvo pesticida i štetnih supstanci.
Tanković je posebno podvukao rezultate ostvarene u proteklih godinu dana, s naglaskom na vraćanje redovnih monitoringa i pooštravanje uvoznih pravila.
„U 2024. godini bio je obustavljen prvi višegodišnji program monitoringa pesticida, što smo uspješno obnovili. Također, uveli smo više reda u izdavanje dozvola za uvoz sojine sačme koja sadrži genetske modifikacije (GMO). Subjekti koji uvoze ovu vrstu hrane sada moraju podnositi kvartalne izvještaje o količinama i distribuciji, uz obavezne laboratorijske nalaze koji potvrđuju tačnu modifikaciju.“
Kao pozitivan primjer direktnog rada na terenu, izdvojio je i nedavni seminar o pravilnom deklarisanju proizvoda održan u Tuzli, koji je okupio preko 100 učesnika s ciljem da se i proizvođači i potrošači edukuju o tome šta tačno mora pisati na pakovanju.
Najveći izazov: Sporo donošenje legislative
Iako Agencija, kako navodi, ima izuzetno sposoban tim ljudi, najveći problem leži u procesima na koje institucija ne može direktno uticati – a to je brzina usvajanja zakona.
„Kao najveći izazov trenutno vidim donošenje legislative i propisa usklađenih sa Evropskom unijom. Ti propisi omogućavaju viši stepen zaštite zdravlja naših građana, ali i nesmetanu trgovinu sa zemljama EU. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina odlučila da pristupi Evropskoj uniji, moramo ubrzati usklađivanje propisa. Iskreno se nadam da će nadležni poduzeti mjere iz svoje domene kako bi se ovaj problem što prije otkočio.“
„Hrana u BiH je generalno sigurna, ali rizik uvijek postoji“
Na pitanje šta ocjena o „generalno dobrom stanju sigurnosti hrane“ znači za prosječnog kupca u BiH prodavnicama, Tanković pojašnjava da sistem kontrola funkcioniše, ali da odgovornost leži na više strana.
„Generalno možemo reći da je hrana u BiH sigurna i da kontrole postoje. Inspekcijski organi rade svoj posao najbolje što mogu, a vrše se i stroge kontrole prilikom samog ulaza i istovara robe u državu. Ipak, nulti rizik ne postoji. Najodgovorniji u lancu su sami subjekti u poslovanju s hranom – od proizvodnje, prerade, preko skladištenja do distribucije. Oni su zakonski dužni osigurati da proizvod bude zdravstveno ispravan.“
Direktor je ukazao i na važnu potrebu jačanja domaćih kapaciteta kako bi Bosna i Hercegovina postala potpuno nezavisna u ovom segmentu.
„Trenutno, sve specifične analize koje ne možemo uraditi u BiH, šaljemo u laboratorije izvan zemlje. Zato moramo posvetiti posebnu pažnju jačanju naših domaćih laboratorijskih kapaciteta, kako bismo sve pretrage mogli raditi u domovini.“
Sistem brzog uzbunjivanja sprečava incidente
Za kraj, Tanković je podsjetio da je Agencija za sigurnost hrane BiH centralna kontakt tačka za sistem brzog uzbunjivanja (RASFF) u slučaju incidentnih situacija na domaćem ili globalnom tržištu.
„Ukoliko se desi bilo kakav incident ili se utvrdi neispravnost, mi odmah obavještavamo nadležne organe koji poduzimaju adekvatne mjere. Istovremeno, sami privredni subjekti su dužni da, čim se uoči problem, sporni proizvod odmah povuku sa polica prodavnica“, zaključio je Tanković za TVSA.
Gostovanje pogledajte na linku ispod:
-
-
-
takmičenja -
