Ostavka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt već je otvorila brojne političke rasprave i postala jedna od centralnih tema predstojeće predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini. O tome, ali i o povjerenju u izborni proces, mogućim zloupotrebama kampanje i ulozi međunarodne zajednice, govorio je član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović.
Arnautović je istakao da je Schmidtova ostavka izazvala različite reakcije u javnosti, ali da je važno razumjeti da funkcionisanje institucija ne zavisi od jedne osobe.
„Već sada vidimo brojne polemike i različita tumačenja razloga njegove ostavke. Otvaraju se pitanja zakona koje je donio tokom svog mandata, posebno izmjena Izbornog zakona i odluka koje su omogućile nesmetano finansiranje institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, naš narod kaže: ‘Jedan se oteže, drugi se proteže’. Nema nezamjenjivih“, rekao je Arnautović.
Naglasio je da je sa aspekta Centralne izborne komisije posebno značajno to što je Schmidt tokom svog mandata donio tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, ali i zakon o finansiranju institucija BiH, čime je, prema njegovim riječima, spriječena mogućnost blokiranja izbora kroz uskraćivanje budžetskih sredstava.
Schmidtova ostavka već tema kampanje
Govoreći o reakcijama političkih lidera nakon najave Schmidtovog odlaska, Arnautović je upozorio da određene javne izjave mogu predstavljati preuranjenu izbornu kampanju.
Podsjetio je da Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno definiše šta se smatra preuranjenom kampanjom.
„Kampanja podrazumijeva upoznavanje birača sa kandidatima i programima političkih stranaka. Ako neko javno iznosi političke ciljeve i programe mnogo prije zvaničnog početka kampanje, onda to može imati elemente preuranjene kampanje“, pojasnio je.
Dodao je da Centralna izborna komisija može reagovati na dva načina – po prijavi političkih subjekata ili građana, ali i po službenoj dužnosti.
„Ako procijenimo da postoje elementi kršenja Izbornog zakona, CIK može djelovati. Već imamo veoma bogatu praksu iz prethodnih izbornih ciklusa, posebno kada je riječ o lokalnim izborima“, rekao je Arnautović.
On je pozvao političke stranke i njihove pravne timove da prouče praksu Centralne izborne komisije i sudske odluke koje se odnose na preuranjenu kampanju.
Kazne do 30 hiljada maraka
Arnautović je istakao da su sankcije za kršenje izbornih pravila veoma ozbiljne.
„Kazne se kreću od 3.000 do 30.000 konvertibilnih maraka za političke subjekte, dok pojedinci unutar političkih stranaka mogu biti kažnjeni do 15.000 maraka“, naveo je.
Dodao je da politički subjekti veoma dobro znaju šta smiju, a šta ne smiju raditi tokom izbornog procesa, uključujući aktivnosti na društvenim mrežama i u medijima.
„Svi oni dobro znaju granice dozvoljenog djelovanja preko Facebooka, drugih društvenih mreža i medijskih nastupa“, rekao je.
OHR ostaje dok se ne ispune uslovi „5+2“
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje budućnosti OHR-a nakon Schmidtovog odlaska. Arnautović smatra da se često zanemaruje ključna činjenica – mandat OHR-a neće biti završen dok Bosna i Hercegovina ne ispuni uslove poznate kao „5+2“.
„Jedno od ključnih pitanja jeste državna imovina. Međutim, to su politička pitanja i ne bih ulazio duboko u njih. Ono što je važno jeste razumjeti da mandat visokog predstavnika traje dok se ne ispune definisani uslovi“, kazao je.
Posebno se osvrnuo na tvrdnje pojedinih političkih lidera da će nakon Schmidtovog odlaska poništiti zakone koje je nametnuo.
„Zakoni koje je donio visoki predstavnik su domaći propisi“
Arnautović tvrdi da takve tvrdnje nemaju pravno uporište.
„Visoki predstavnik ima međunarodni mandat zasnovan na tri ključna izvora – Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Bonskim ovlaštenjima“, pojasnio je.
Dodao je da, kada visoki predstavnik interveniše i donese zakon, on praktično preuzima ulogu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u situacijama kada domaće institucije ne mogu ili ne žele djelovati.
„Tada zakon koji donese postaje domaći zakon Bosne i Hercegovine. To nije nikakav strani akt, nego domaći propis koji može ocjenjivati jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine“, rekao je.
Arnautović se pozvao i na praksu Ustavnog suda BiH, posebno na presudu U 9/00, kojom je obrazložena takozvana „teorija funkcionalne dualnosti“.
„Ustavni sud je jasno objasnio da visoki predstavnik ima pravo donositi zakone kada domaće institucije ne funkcionišu. To pitanje je pravno apsolvirano“, naveo je.
„Nijedan Schmidtov zakon nije poništen“
Na pitanje mogu li političke strukture nakon Schmidtovog odlaska poništiti njegove odluke, Arnautović je bio izričit.
„Apsolutno ne mogu. Jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine može ocijeniti da li je neki zakon u skladu sa Ustavom. Međutim, nemamo nijedan slučaj da je Ustavni sud poništio zakon koji je donio visoki predstavnik“, rekao je.
Dodao je da Ustavni sud u takvim situacijama ima ulogu „negativnog zakonodavca“, odnosno institucije koja može ukinuti zakon ako nije u skladu s Ustavom, ali ne i političkih aktera koji to pokušavaju predstaviti kao političku odluku.
„Nekima odgovara nefunkcionalna država“
Govoreći o političkim pritiscima na institucije, Arnautović je upozorio da postoje snage kojima odgovara slabljenje državnih institucija.
„Postoje centrifugalne sile koje žele razvodnjavanje države, oduzimanje nadležnosti i slabljenje institucija“, rekao je.
Kao primjer naveo je pokušaje ograničavanja nadležnosti Centralne izborne komisije.
„Imali smo sporazume političkih lidera kojima se pokušavalo ukinuti Glavni centar za brojanje. Također, kada su vidjeli koliko je Zakon o sukobu interesa moćan alat u rukama CIK-a, te nadležnosti su oduzete Centralnoj izbornoj komisiji“, naveo je.
Arnautović smatra da građani moraju jasnije razumjeti zbog čega se često napadaju institucije poput Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i zašto postoje zahtjevi za odlazak međunarodnih sudija.
„Dok Bosna i Hercegovina ne postane stabilna i funkcionalna država, međunarodna zajednica neće otići. To je suština cijele priče“, zaključio je.
Više u videu:
-
-
-
-
