– Kakvo je trenutno stanje zaposlenosti u BiH, koje su ključne smjernice u kreiranju veće zaposlenosti u Federaciji BiH, ali i međupolitički dijalogsu teme o kojima su diskutovali relevantni predstavnici vladinog i ekonomskog sektora na današnjoj konferenciji pod nazivom „Adresiranje ključnih potreba iz oblasti ekonomije i zapošljavanja u Federaciji BiH“ koja je održana u Sarajevu. U sklopu konferencije su se donijeli zaključci o kreiranju smjernica, definisanju narednih koraka ka unaprjeđenju socijalno-ekonomske politike u Federaciji BiH, a po prvi put je prezentovan prijedlog Strategije zapošljavanja u Federaciji BiH 2023-2030 koja je rezultat višestranačkog dijaloga i konstruktivnog djelovanja nadležnih ministarstava. Događaj je organizovao Westminster Foundation for Democracy (WFD) u sklopu projekta koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
NJ.E. Julian Reilly, britanski ambasador u BiH se u uvodnom govoru osvrnuo na efikasno međustranačko djelovanje kao ključni element u procesu implementacije ekonomskih reformi, što bi ubrzalo put ka euroatlantskim integracijama.
„Zaposlenje nije jedini faktor u stvaranju pozitivnog okruženja za ekonomski razvoj. Osim puno širih pitanja, poput jasnog regulatornog okvira i snažne vladavine prava koji su potrebni za privlačenje investitora i rast privatnog sektora, obrazovanje i transparentnost su ključ za izgradnju priliva sposobnih i entuzijastičnih uposlenika. Pozdravljam odluku Vlade Federacije BiH da poduzme odlučne korake po pitanju zaposlenja“, rekao je NJ.E. Julian Reilly.
Iako Federacija BiH u posljednjoj deceniji bilježi pozitivan ekonomski rast, učešće u radnoj snazi stagnira, a emigracija stanovništva, te zapošljavanje i dalje karakterišu razvojni put BiH. Zapošljavanje je i dalje jedan od ključnih izazova, posebno kada je riječ o ranjivim skupinama stanovništva kao što su mlade osobe, žene, niskokvalificirane osobe i Romi.
„Bosna i Hercegovina nema luksuz da predugo čeka na sprovedbe ekonomske reforme. Konstruktivan politički dijalog je moćan saveznik donosiocima odluka koji imaju odgovornost sprovedbe reforme na efikasan i brz način. Saradnja i međustranački dijalog vladajućih i opozicionih stranaka rezultirali su efikasnim političkim djelovanjem koje ćemo danas prezentovati i kroz Strategiju zapošljavanja, a koja je u interesu svih građana Federacije BiH.WFD je opredijeljen ka otvorenom međustranačkom dijalogu i djelovanju bez diskreditacije kroz upotrebu zapaljive retorike“, izjavila je Azra Dizdar, program menadžerica u uredu WFD-a u BiH.
Relevantna federalna i kantonalna ministarstva i institucije će biti odgovorne za provođenje politike i mjera iz Strategije zapošljavanja 2023-2030, a Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će imati zadatak da koordinira implementaciju Strategije i prati njen napredak.
„Federalno ministarstvo rada i socijalne politike kao predlagač Strategije zapošljavanja u FBiH nastoji strateškim dokumentima raditi na usmjerenim programima i politikama zapošljavanja jer samo radna mjesta i stabilan društveno – poslovni ambijent mogu zaustaviti negativni demografski trend i osipanje radne snage iz naše zemlje. Važno je da ova Strategija bude usvojena i važno je da je posmatramo kao jedan od načina zaustavljanja odliva naših ljudi, posebno mladih. Ovdje više ne možemo govoriti o politici i političkoj volji kod donošenja strateških i normativnih akata jer ovo je pitanje opstanka nas u našoj zemlji i kao takvo ga svi trebamo i posmatrati“, rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
U prvom kvartalu 2023. godine u Federaciji BiH stopa aktivnog stanovništva iznosila je 47,5%, a stopa nezaposlenosti 15,1%. Stopa zaposlenosti za muškarce je iznosila 53,2%, dok je kod žena ona iznosila 28,1%. Mala i srednja preduzeća prevladavaju u formalnoj sferi privatnog sektora i čine 99,7% ukupnog broja firmi u BiH. Na državnom nivou mala i srednjapreduzeća učestvuju sa preko 80% u općoj zaposlenosti, te sa 68% u bruto dodanoj vrijednosti (BDV). Velike firme sa preko 250 zaposlenih, iako čine tek 0,3% svih kompanija u BiH, u zapošljavanju učestvuju sa 19,7%.Brži ekonomski rast zahtijeva razvoj novih tehnologija, ali i povećanje zaposlenosti kroz nove prilike što će direktno uticati na smanjenje nejednakosti i ekonomske nesigurnosti.
„Privatni sektor, posebno mala i srednja preduzeća zapošljavaju veliki procenat radne snage. Smatram da je potrebno smanjiti fiskalno opterećenje na rad, te uvesti zakonske poticaje za povećanje plata. Ovo su samo neke od konkretnih mjera programa pomoći, a koji mogu pomoći u osnaživanju privatnog sektora“, rekao je Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku PD Parlamenta FBiH.
Prelazak mladih sa formalnog obrazovanja na rad i dalje traje veoma dugo, te ima dugoročne posljedice. U prosjeku, potrebno je oko 8 mjeseci da mlada osoba nakon završetka školovanja nađe bilo kakav posao, a prelazak na zadovoljavajuće zaposlenje traje i do tri godine. Kvalitetniji sistem obrazovanja i jačanje sistema osposobljavanja odraslih, te unaprjeđenje razvoja karijere za mlade su neke od ključnih smjernica na kojima će nadležne institucije raditi kroz Strategiju zapošljavanja do 2030.
