– Kod ekstremno visokih temperature zraka najvažnije je spriječiti dehidraciju i pregrijavanje. Djeca, starije osobe i hronični bolesnici imaju veći rizik.
Kardiologinja Zumreta Kušljugić za Fenu prenosi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se, tokom najtoplijeg dijela dana izbjegavaju izlasci i naporne aktivnosti te, ako je to moguće, provedu dva do tri sata u hladnom prostoru. Danju zatvoriti prozore, ako je napolju toplije, spustiti roletne/zavjese. Rashladiti prostoriju, prije spavanja. Klima uređaje podesiti na oko 27 stepeni Celzijusa. WHO preporučuje laganu, široku odjeću, redovno uzimanje tečnosti i izbjegavanje najtoplijeg dijela dana.
Kod beba i male djece bitno je da odjeća pokriva kožu, a preporučuje se šeširić sa širokim obodom, prozračna obuća, krema za sunčanje na izložene dijelove kože. Kolica ne prekrivati suhom dekicom ili pelenom jer se unutrašnjost može opasno zagrijati.
I za odrasle osobe preporučuje se široka, lagana, prozračna odjeća svijetle boje, šešir/kačket i sunčane naočale, lagana obuća. Kod starijih osoba iste su preporuke (kao kod odraslih) ali još više paziti da odjeća ne bude teška i tijesna. Kod osoba koje se slabije kreću posebno je važno aktivno ih rashlađivati jer kod njih osjećaj žeđi može biti slabiji.
U ekstremno visokim temperaturama naročito je važno šta i koliko piti. Za zdravu odraslu osobu WHO navodi, kao praktičnu orijentaciju, čašu vode svakog sata (najmanje dvije do tri litre dnevno), uz prilagođavanje potrebama i okolnostima.
Bebama i maloj djeci nuditi vodu, češće nego inače, ne čekati da traže. Kod dojenčadi način nadoknade tečnosti treba prilagoditi uzrastu i ishrani. Odraslim osobama preporučuje se obična i mineralna voda, nezaslađeni čajevi, a u slučaju obilnog znojenja može pomoći oralna rehidrataciona otopina. Izbjegavati ili ograničiti unos alkohola, vrlo zaslađenih pića, velike količine energetskih pića i kofeina. Osobama starije životne dobi preporučuje se ne čekati žeđ. Osoba koja uzima diuretike ili ima srčanu, bubrežnu ili drugu hroničnu bolest ne treba sama određivati povećanje količine tečnosti, već slijediti individualnu preporuku ljekara.
U ekstremnim vrućinama preporučuje se lagana hrana, manji i češći obroci. Ne preporučuju se masni i obilni obroci, niti velike količine pržene i vrlo slane hrane.
