Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine već godinu i po dana suočava se s ozbiljnim zastojima, a situacija je eskalirala u posljednjih mjesec i po dana, posebno po pitanju Zakona o akcizama.
Nedolazak delegata SNSD-a i HDZ-a na zakazane sjednice praktično je paralizovao rad ovog tijela, dok delegati, uprkos blokadama, redovno primaju visoke plate koje građane na godišnjem nivou koštaju i do 100 hiljada maraka po pojedincu. Upozorenja iz Evropske unije postaju sve oštrija, jer bez konkretnih reformi država rizikuje gubitak 400 miliona eura iz Plana rasta, na što su jasno ukazali evropski zvaničnici Marta Kos i Luigi Soreca.
Delegat u Domu naroda BiH, Džemal Smajić, smatra da ključ za deblokadu drži visoki predstavnik Christian Schmidt, ali ističe da je njegov trenutni stav kontraproduktivan. Smajić navodi da Schmidtov insistiranje na tome da se domaći političari sami dogovore zapravo daje vjetar u leđa onima koji vrše opstrukcije.
“To u prevodu znači da on neće vršiti nikakve pritiske niti prijetiti nekim sankcijama ili korištenjem bonskih ovlasti prema onim delegatima iz SNSD-a i HDZ-a koji blokiraju”, ističe Smajić, povlačeći paralelu sa Schmidtovim ranijim intervencijama u Ustav Federacije BiH. Prema njegovim riječima, visoki predstavnik pokazuje “dvostruke aršine” jer se ranije direktno miješao u rad institucija, dok sada, kada su na stolu zakoni koji direktno utječu na standard građana, poput akciza, ostaje pasivan.
Problem blokada Smajić vidi kao strateški potez Dragana Čovića i Milorada Dodika s ciljem da se Bosna i Hercegovina prikaže kao nefunkcionalna i nemoguća država. Ipak, on poručuje da takvi napori neće uroditi plodom jer država pripada svim njenim građanima, a ne samo političkim liderima.
“Ono što su oni naumili da pokažu široj javnosti, da je ona nemoguća – ona će nadživjeti i njih i nas i sve ostalo i biti spremna za iduće generacije koje će je dobiti”, naglašava Smajić, dodajući da se ne nazire promjena političkog kursa aktera koji svjesno zaustavljaju procese u oba doma Parlamentarne skupštine.
Komentarišući nedavni sastanak Dodika i Čovića u Banjoj Luci, Smajić ističe da se radilo o pokušaju stvaranja privida vlasništva nad državom, što im je, prema njegovom mišljenju, omogućila popustljiva politika stranaka Trojke. Poseban fokus stavlja na pitanje južne interkonekcije, kritikujući izmjene zakona kojima je državno preduzeće BH-Gas potpuno istisnuto iz projekta.
“Presedan je da se u jedan zakon uvede privatna firma i da se naglasi ime te kompanije”, upozorava Smajić, ukazujući na brojne rizike, od netransparentnosti do upitne stručnosti i finansijske stabilnosti firme kojoj se nameće obaveza vođenja strateškog energetskog projekta. On zaključuje da se nijedna gasna konekcija ne može implementirati bez prethodnog rješavanja pitanja državne imovine u Parlamentarnoj skupštini BiH, optužujući trenutnu vlast za prepuštanje upravljanja ključnim institucijama politikama koje ne rade u interesu države.
-
-
-
-
