Sindikat napisao brošuru: Ovo su osnovna prava radnika za vrijeme pandemije

Savez samostalnih sindikata BiH za sve radnike u Federaciji BiH pripremio je brošuru ”Osnovna radnička prava za vrijeme pandemije”.

Iz SSSBiH su ukazali na značajan broj nesavjesnih poslodavaca, koji u ovakvim situacijama nastoje da, kroz određene institute predviđene Zakonom o radu, otpuste radnike, a da pri tome nemaju bilo kakvih obaveza prema radniku.

Podsjetili su da bez obzira što je proglašeno stanje prirodne i druge nesreće, svi propisi su i dalje na snazi, što znači da radnici iz njih mogu crpiti svoja prava. To su, prije svega, Zakon o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu i ugovor o radu koji je zaključen između poslodavca i radnika. Također,  radnik može crpiti svoja prava iz radnog odnosa na osnovu pozitivnih propisa bez obzira da li je radnik član sindikata ili ne, ali zaštitu prava iz radnog odnosa pruža sindikat samo za svoje članove.

– “Ponude” koje radnik može prihvatiti –

Poslodavci u ovoj situaciji imaju mogućnost poslati radnike na godišnji odmor, plaćeno odsustvo i prekid rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv. 

Iz SSSBiH su napomenuli da u svim ovim navedenim slučajevima radnik ima pravo na naknadu plaće, dok nema pravo na topli obrok.

– “Ponude” koje radnik ne treba prihvatiti –

Instituti koji su predviđeni Zakonom o radu, a na osnovu kojih poslodavci u vrijeme pandemije prekidaju radni odnos radnicima su neplaćeno odsustvo i sporazumni prekid radnog odnosa.

”Neplaćeno odsustvo je ‘ponuda’ koju radnik može očekivati od poslodavca, a koju radnik ne treba prihvatiti”, navode iz SSSBiH.

Pravo na neplaćeno odsustvo ostvaruje se isključivo na pisani zahtijev radnika (član 54. Zakona o radu) i u tom slučaju sva prava i obveze iz radnog odnosa miruju, odnosno radnik za to vrijeme nema pravo na naknadu plaće i ostvarenje drugih materijalnih i nematerijalnih prava, niti mu poslodavac uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje.

Poslodavac nema pravo poslati radnika na neplaćeno odsustvo bez pristanka radnika niti može donijeti jednostranu odluku kojom radnika upućuje na neplaćeno odsustvo. 

Potpisivanjem sporazumnog prekida radnog odnosa radnik ne može ostvariti pravo na otpremninu i novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, pa se potpisivanje takvog sporazuma nikad, pa tako ni u vrijeme pandemije koronavirusom, nikako ne preporučuje, osim ako se radi o stvarnoj volji radnika.

– Prava radnika koja proizlaze iz otkaza ugovora o radu –

Zakon o radu je predvidio mogućnost da poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz obavezu poštivanja otkaznog roka koji ne može biti kraći od 14 dana u dva slučaja i to ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ili ako radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa. 

U prethodno navedenim slučajevima poslodavac je obavezan radniku uručiti pisani otkaz ugovora o radu, omogućiti radniku da iskoristi godišnji odmor ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, isplatiti radniku otpremninu ukoliko radnik ima zaključen ugovor o radu sa poslodavcem na neodređeno vrijeme, a poslodavac mu otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada.

Nakon otkaza ugovora o radu radnik se treba odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prijaviti se na Zavod za javno zapošljavanje (biro) kako ne bi izgubio pravo na zdravstveno osiguranje i naknadu Zavoda za javno zapošljavanje.

Iz SSS BiH su napomenuli da u slučaju da radnik smatra da je nezakonito dobio otkaz, ima pravo podnijeti tužbu pred nadležnim sudom, te osporavati odluku poslodavca kojom je dobio otkaz ugovora o radu. U svim drugim slučajevima koji se odnose na zaštitu prava iz radnog odnosa, radnik je dužan zahtijev za zaštitu prava iz radnog odnosa podnijeti poslodavcu u roku od 30 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo (npr. umanjenje ili neisplata plaće i drugih naknada, premještaj na drugo radno mjesto i sl.).

Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtijeva za zaštitu prava ne udovolji tom zahtijevu, radnik može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred nadležnim sudom. Pri podnošenju zahtijeva za zaštitu svojih prava, radnik treba voditi računa o tome da zahtijev poslodavcu dostavi direktno na protokol u dva primjerka od kojih će na jednom primjerku koji ostavlja kod sebe imati dokaz da je predao zahtijev ili pošalje preporučenom poštom s povratnicom, kako bi u sudskom postupku bilo nesporno da je zahtijev podnesen u roku.

– Rad od kuće  –

Vlada Federacije BiH je u cilju suzbijanja zaraze koronvirusom dala preporuku poslodavcima da, ukoliko im to priroda posla dozvoljava, organizuju posao na način da radnici rade od kuće.

Postupajući po toj preporuci pojedini poslodavci su, pozivajući se na odredbe Zakona o radu, organizovali posao na taj način. Međutim, tom prilikom ustanovljeno je da su radnici znatno oštećeni, jer im za rad od kuće nije priznat topli obrok. S obzirom da je ovaj način rada (rad od kuće) inače rijetka pojava u normalnim uslovima, a u cilju što bolje informisanosti radnika po ovom pitanju, neophodno je znati da radnik koji radi od kuće praktično obavlja poslove isto kao što je obavljao poslove kada je radio u sjedištu poslodavca, pa samim tim ima pravo na topli obrok, da radnik ima pravo na naknadu troškova za upotrebu vlastitih sredstava za rad, kao i naknadu drugih troškova vezanih za rad od kuće.

Dakle, bez obzira što se radi o specifičnom stanju (stanju prirodne i druge nesreće) radniku ne mogu biti umanjena prava, niti mu, samo zbog toga što posao radi od kuće, mogu biti uskraćena materijalna prava poput toplog obroka, navodi se u saopćenju SSSBiH.