Šekib Sokolović za TVSA: Svaka nahlada zimi povećava rizik od infarkta
Dok zimski mjeseci donose niske temperature, ljekari upozoravaju na značajan porast zdravstvenih komplikacija. Profesor doktor Šekib Sokolović, specijalista interne medicine, kardiolog i reumatolog, u emisiji “Sarajevsko jutro” objasnio je ključne razloge zbog kojih hladno vrijeme predstavlja poseban rizik za kardiovaskularni sistem.
Zašto je januar najkritičniji mjesec?
Prema riječima dr. Sokolovića, broj srčanih i moždanih udara zimi raste za 10 do 30% u odnosu na ljetni period. Statistika pokazuje da je upravo januar mjesec u kojem se bilježi najveći broj infarkta u poređenju sa svim ostalim mjesecima u godini.
Jedan od problema je i reakcija pacijenata – zimi se ljudi u prosjeku javljaju ljekaru sat vremena kasnije nakon pojave prvih simptoma u poređenju sa ljetnim periodom, što može biti presudno za ishod liječenja. Hronični bolesnici tokom zime imaju čak 40% veći rizik za nastanak infarkta ili moždanog udara.
Mehanizam opasnosti: Šta se dešava u tijelu?
Hladnoća direktno utiče na rad srca i krvotok kroz nekoliko faza:
- Sužavanje krvnih sudova: Na hladnoći se krvni sudovi stežu kako bi tijelo sačuvalo toplotu i energiju.
- Povećanje pritiska: Sužavanje sudova neminovno dovodi do rasta krvnog pritiska.
- Otežan rad srca: Povišen pritisak navodi srce da radi otežano, što može dovesti do aritmija.
- Gustoća krvi: Zimi je gustoća krvi prirodno veća nego ljeti, a aritmije dodatno pospješuju zgrušavanje.
“Nahlada se mora odležati”
Doktor posebno upozorava na opasnost od nahlada i gripa. Svaka jača nahlada značajno povećava rizik od srčanog udara, a taj rizik može potrajati i nekoliko mjeseci nakon preležane bolesti.
“Ljudi nahlajeni hodaju ulicom, a svaka nahlada dovodi do povećanog zgrušavanja krvi. Stara izreka ‘Sve bolesti dolaze od nahlade’ ima svoje uporište u medicini”, ističe dr. Sokolović, podsjećajući da je i COVID-19 primarno vaskularna bolest koja je dovodila do opasnih tromboza.
Ko ne bi smio čistiti snijeg?
Iako se čišćenje snijega smatra uobičajenom zimskom obavezom, za određene grupe ono može biti fatalno. Dr. Sokolović naglašava da pacijenti koji imaju:
- koronarnu bolest,
- srčanu slabost,
- aritmije, uopšte ne bi smjeli da se bave fizičkom aktivnošću na zimi. Za njih se preporučuje isključivo lagana šetnja uz postepeno zagrijavanje.
Savjet za preventivu
Za osobe srednje životne dobi i one sa faktorima rizika, doktor navodi da se u konsultaciji sa ljekarom može uvesti preventivno uzimanje aspirina kako bi se spriječilo prekomjerno zgrušavanje krvi. Poseban oprez savjetuje se dijabetičarima, s obzirom na to da dijabetes povećava rizik od kardiovaskularnih incidenata čak deset puta.
Više u videu:
