Gošća emisije Špica bila je Naida Ademović, profesorica na Građevisnkom fakultetu UNSA.
Nedavno istraživanje u okviru projekta “Seizmička inicijativa za sigurnost i monitoring osnovnih škola” izazvalo je veliku pažnju javnosti podatkom da 11% školskih objekata u Kantonu Sarajevo pripada tzv. Klasi A – kategoriji najosjetljivijih objekata.
Kako bi razjasnila šta ovi podaci znače u praksi i ima li mjesta panici, razgovarali smo sa voditeljicom projekta, prof. dr. Naidom Ademović sa Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
-Važno je razumjeti da se klasifikacija (od A do F) vrši prema evropskoj makroseizmičkoj karti. Objekti u klasi A su oni koji su, prema svojoj tipologiji i materijalima, najpodložniji oštećenjima. U Kantonu Sarajevo to je ukupno sedam škola. Razlog je jednostavan – ti objekti su izgrađeni prije 1945. godine, dakle u periodu kada nisu postojali nikakvi seizmički propisi u gradnji”, pojašnjava prof. dr. Ademović.
Ipak, ulazak u klasu A ne znači nužno katastrofalan ishod. Prof. dr. Ademović ističe da klasifikacija pokazuje vjerovatnoću oštećenja, ali ne garantuje teška oštećenja. Ako je objekt dobro održavan, on iz klase A može preći u klasu B, koja pokazuje znatno bolje ponašanje tokom potresa”, navodi profesorica.
Kada se analizira sigurnost, stručnjaci se fokusiraju na intenzitet potresa (osjećaj i efekti na terenu), a ne samo na magnitudu. U Sarajevu su uobičajeni intenziteti 6 ili 7 stepeni.
“Ako bismo povukli paralelu sa potresom koji je pogodio Zagreb (intenzitet 7), naša analiza pokazuje da bi 63% ovih najosjetljivijih objekata doživjelo mala do srednja oštećenja“, kaže Ademović.
Ona naglašava da su najugroženiji stari zidani objekti. Zidana konstrukcija je kruta, nema sposobnost disipacije (rasipanja) energije kao moderniji materijali, a dodatni problem predstavlja degradacija materijala kod objekata koji decenijama nisu adekvatno održavani.
“Normalno je da objekt doživi određena oštećenja jer on prelazi iz elastičnog u plastično područje. On mora ‘pucati’ da bi potrošio energiju potresa. Ključno je da ta oštećenja budu na pregradnim, nenosivim zidovima, čime se čuva stabilnost cijele konstrukcije”, zaključuje prof. dr. Ademović.
Ovo istraživanje služi kao ključni putokaz vlastima za buduće sanacije i investicije, kako bi se sigurnost učenika u najstarijim sarajevskim školama podigla na viši nivo.
Čitavo gospotanje pogledajte na našem Youtube kanalu:
