Gost “Sarajevskog jutra” bio je doktor komunikoloških nauka, dugogodišnji medijski radnik i stručnjak za odnose s javnošću Damir Šehanović, koji je predstavio svoju novu knjigu „Kad život postane naslov“ : Slava kao brand, izgradnja i upravljanje reputacijom poznatih“. Izdavač ovog djela je Centar za kritičko mišljenje iz Mostara, a knjiga detaljno analizira mehanizme nastanka, održavanja, ali i gubitka celebrity statusa, vješto spajajući teoriju odnosa s javnošću i bogatu medijsku praksu autora. Šehanović je istakao da mnogi slavu percipiraju kao nešto što se dešava slučajno, dok je ona zapravo proizvod koji se mora dubinski razumjeti, analizirati i strateški usmjeravati.
„Do vidljivosti može doći apsolutno svako, a do reputacije samo rijetko ko. Do reputacije se dolazi isključivo dugogodišnjim radom, stremljenjima, odricanjima. Vidljivost zapravo možete dobiti bez obzira da li ste napravili neku glupost, da li ste nekog ubili, da li ste imali saobraćajku, da li ste dijete poznate osobe.“
Knjiga je bazirana na njegovim opsežnim istraživanjima započetim još tokom magistarskog rada, u kojima su učestvovale brojne ličnosti iz estradnog, novinarskog, sportskog i javnog miljea, te prati njihovu tranziciju kroz vrijeme tehnoloških promjena. U današnjim komunikacijskim kanalima, napominje Šehanović, klasični “gatekeeperi” poput urednika i redaktora gotovo su nestali, što olakšava put do kratkotrajne popularnosti, ali otežava građenje dugoročnog ugleda. Osvrćući se na nedavno završene izbore, stručnjak je prokomentarisao i domaće političke kampanje, primijetivši da su mnogi političari neuspješno pokušali preuzeti strategije “celebrity” PR-a trudeći se da budu zabavni na mrežama.
„U odnosima s javnostima ključna stvar je procijeniti target, znači grupu ljudi kojima se obraćaš. I pobijedili su oni koji su to shvatili. Ako bacate neku veliku mrežu i želite da uhvatite ajkulu, malu ribicu i sve, postoji velika vjerovatnoća da nećete uloviti nikog. Ali ako se bazirate na svoj target, onda postoji velika vjerovatnoća da ćete zaista dobro proći.“
Uprkos ekspanziji društvenih mreža, Šehanović smatra da tradicionalni mediji, poput televizije i radija, još uvijek imaju ogroman uticaj, te da će kroz neminovnu transformaciju i prilagodbu novim alatima zadržati svoju moć i publiku. Veliki dio svog rada on danas posvećuje edukaciji i medijskoj pismenosti, o čemu je nedavno diskutovao i na konferencijama o vještačkoj inteligenciji u Parizu, učeći od globalnih stručnjaka poput bivše profesorice na Sorboni i UNESCO-ove stručnjakinje Divine Frau-Meigs.
„Moj primarni cilj je bio rad sa studentima. Prenijeti svoja iskustva, jer u vrijeme AI-ja do knjige i do informacija se može doći vrlo lako. Ali ono što im možemo prenijeti i pokazati mi koji smo dosta prošli – a neskromno ću reći da sam zaista dosta prošao, jer od 1992. sam radio u medijima i znam kako se transformisao kompletan taj sistem od VHS-a do danas.“
Svoje bogato iskustvo, stečeno i kroz vođenje odnosa s javnošću u kulturi na velikim regionalnim projektima poput Sarajevo Film Festivala i Pulskog filmskog festivala, Šehanović s ponosom prenosi novim generacijama. Kao docent već predaje na Sveučilištu u Mostaru, a od narednog ljetnog semestra njegova predavanja o odnosima s javnostima u kreativnim industrijama slušat će i studenti na Sveučilištu u Dubrovniku.
Gostovanje pogledajte na linku ispod:
-
-
-
-
