– Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održalo je redovnu polugodišnju raspravu o situaciji u Bosni i Hercegovini, a prvi se prisutnima obratio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je u izvještaju o stanju u BiH poručio da je međunarodna podrška ključna za Bosnu i Hercegovinu da nastavi ka putu održivog mira, javlja Anadolu.
Schmidt je u Vijeću sigurnosti UN-a predstavio izvještaj o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i stanju u BiH za period od 16. oktobra do 15. aprila.
“Međunarodna podrška je ključna za Bosnu i Hercegovinu da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih problema. Država mora da se oslanja na efikasne institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav”, rekao je Schmidt.
Posebno je naglasio pozitivan napredak u smislu otvaranja pregovora za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Poručio je također da Bosna i Hercegovina mora ubrzati reforme i provesti Dejtonski mirovni sporazum.
Istakao je da u BiH još uvijek postoji problem negiranja genocida u Srebrenici koji je međunarodno dokazana činjenica.
Poručio je da je period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen napretkom Bosne i Hercegovine ka integraciji u EU, ali i nezapamćenim napadima na Mirovni sporazum.
Dodao je da vlasti bh. entiteta RS predvođene predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom “aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum”.
Schmidt je ukazao i na “nezapamćen pritisak na pravosudne institucije“.
“Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS-a podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH“, dodao je. Naglasio je da su nastavljeni i izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika u BiH.
“Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države Bosne i Hercegovine, što predsjednik RS-a Milorad Dodik konstantno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama“, istakao je Schmidt.
Na kraju je ukazao na nazadovanje u naporima da se društvo suoči s prošlošću kao i na zabrinjavajući nivo etnonacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.