Poskupljenja su dovela građane do toga da su kupovali velike količine namirinica. Pitanje koje se postavlja jeste kako ih skladištiti da se ne pokvare već da se iskoriste. Na to pitanje i na mnoga druga odgovorio je Benjamin Čaušević, menadžer Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.
“Možemo reći da hrana koja je proizvedena u Bosni i Hercegovini jako kvalitetna i sigurna za potrošnju. Međutim, mislim da je još uvijek naša svijest takva da ne preferiramo domaću proizvodnju. I samo trenutno poskupljenje i sve ove stvari oko krize, dešavaju se jer smo mi osuđeni na uvoz. Čujemo zadnjih dana da je proizvodnja piletine ugrožena kod nas, kao domaći proizvod, međutim to opet ovisi o uvozu stočne hrane iz susjednih zemalja. Sve je to uzročno posljedično jer ne proizvodimo svoju hranu već zavisimo od drugih“ kazao je Čaušević o trenutnoj krizi i uticaju na BH proizvodnju.
Budući da se u zadnje vrijeme mnogo pesticida nalazi u salatama, krompiru i slično, pitali smo gosp. Čauševića zašto se to dešava. On objašnjava: „Što se tiče pesticida u hrani, voću i povrću, to nije ništa alarmantno. Sami proizvođači koriste te pesticide iz namjere da zaštite svoje proizvode, svoje usjeve. Iako na uputstvima za korištenje takvih sredstava stoji dozvoljena količina, naši proizvođači a i ostali, znaju staviti veću dozu čisto iz straha da nešto ne propadne. Njihova namjera nije da ‘otruju’ potrošače već da se osiguraju od štetočina.“
Budući da dolazi toplije vrijeme i na tržište stižu sezonske voćke kao i povrće. Čaušević skreće pažnju konkretno na kupovinu prepolovljenih proizvoda, npr. lubenica i dinja. Kako objašnjava, ako nismo sigurno da je svježe izrezano u marketu, tu već dolazi do razvoja bakterija i veće koncentracije pesticida nego u čitavom proizvodu. Preporuka jeste da se to zaobiđe s obzirom da svako ljeto konzumacija takvih proizvoda doprinese velikom broju stomačnih virusa.
„Konzerve mogu biti jako opasne ukoliko su oštećene jer se može u njima pojaviti organizam koji uzrokuje butolizam, koji je smrtonosan. Proizvodi kao što su brašno, tjestenina, riža to su proizvodi koji zahtjevaju suho skladištenje i da je mjesto čuvanja barem malo prozračno. Ulje konkretno mora biti na suhom i tamnom mjestu i po mogućnosti da je temperatura niža od sobne. Što se tiče voća i povrća, to su proizvodi malog roka trajanja te se moraju čuvati u frižider do 4 stepena. Mlijeko i mliječni proizvodi također” objasnio je za kraj Čaušević o skladištenju namirnica.
