SARAJEVO GRAD PRAZNIH STANOVA: Zašto cijene kvadrata divljaju dok hiljade ključeva stoji u ladicama?

Stanovanje u glavnom gradu Bosne i Hercegovine postaje luksuz koji mladi bračni parovi sve teže sebi mogu priuštiti. Dok cijene kvadrata i kirija nezaustavljivo rastu, Sarajevo se suočava s neobičnim fenomenom: velikim brojem praznih nekretnina koje služe isključivo kao “sefovi” za kapital.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić pojasnio je za Sarajevo jutro zašto tržište nekretnina u kantonu ne prati realan životni standard građana te ko su najveći gubitnici, a ko dobitnici ovakvog trenda.

Mladi bračni parovi pod najvećim pritiskom

Prema Čavalićevim riječima, situacija je u posljednjih deset godina postala izuzetno ozbiljna. Rast cijena najviše pogađa one koji tek trebaju zasnovati porodicu.

“Upravo ta kategorija populacije najviše potražuje nekretnine, a suočavaju se s cijenama koje ne prate njihov životni standard. S druge strane, oni koji su nekretnine naslijedili ili ih već posjeduju, profitiraju od ovog trenda”, ističe Čavalić.

Stan kao investicija, a ne dom

Na pitanje zašto vlasnici drže stanove praznima umjesto da ih iznajmljuju, Čavalić objašnjava da je riječ o ekonomski racionalnom ponašanju. Zbog niske kamate u bankama i inflacije koja “jede” ušteđevinu, nekretnine u Sarajevu postale su najsigurniji oblik čuvanja vrijednosti novca.

“Mnogi čak i ne rentaju stanove jer visina kirije još uvijek ne prati rast prodajne cijene kvadrata. Vlasnici jednostavno čekaju da vrijednost nekretnine dodatno poraste kako bi je sutra prodali po višoj cijeni”, navodi on.

Sarajevo kao “sigurna luka” za kapital

Dok se iz manjih gradova u BiH stanovništvo iseljava, što dovodi do stagnacije ili pada cijena, Sarajevo bilježi kontinuirani rast. Razlog su unutrašnje migracije i činjenica da građani iz cijele države ulažu u glavni grad zbog poslovnih prilika.

Šta su ključni faktori rasta?

Čavalić izdvaja tri ključna razloga za trenutno stanje:

  1. Ekstremna potražnja: Dokle god ima kupaca spremnih platiti visoku cijenu, ona neće padati.
  2. Nedostatak fiskalnog opterećenja: BiH nema definisan porez na nekretnine koji bi destimulisao držanje praznih stanova.
  3. Inflacija: Rast cijena građevinskog materijala i transporta doprinio je poskupljenju, ali su potražnja i poreska politika i dalje presudni faktori.

Zaključak je jasan: Bez sistemskih rješenja i promjene fiskalne politike, krov nad glavom u Sarajevu za mnoge će ostati samo nedostižan san.