Demencija nije normalan dio starenja, već ozbiljan zdravstveni sindrom koji pogađa hiljade građana Bosne i Hercegovine. Saznajte kako prepoznati simptome na vrijeme i koja je razlika između najčešćih oblika ove bolesti.
Sedmica podizanja svijesti o demenciji prilika je da se skrene pažnja na jedno od najizazovnijih zdravstvenih stanja današnjice. Iako je zaboravljanje često prvi znak koji primijetimo, demencija obuhvata mnogo širi spektar poteškoća koje značajno mijenjaju život pojedinca i njegove porodice.
Šta je zapravo demencija?
Prema riječima dr. Amela Amiđića, neurologa, demencija predstavlja skup simptoma koji uključuju:
- Poremećaj pamćenja i često zaboravljanje.
- Promjene u ponašanju.
- Poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju, što je ključna tačka koja demenciju razdvaja od prirodnog procesa starenja.
Najčešći oblici bolesti
U praksi se najčešće susrećemo s nekoliko tipova demencije, od kojih svaki ima svoje specifičnosti:
- Alzheimerova bolest: Odgovorna za 60–70% svih slučajeva. Karakteriše je propadanje neurona usljed stvaranja plakova u mozgu. Iako se može javiti i kod mlađih, najčešće pogađa stariju populaciju.
- Vaskularna demencija: Nastaje kao posljedica moždanih udara. Zanimljivo je da često nije riječ o jednom velikom udaru, već o nizu sitnih, “tihih” udara koje pacijent i porodica ne moraju ni primijetiti dok se ne pojave jasni kognitivni simptomi.
- Mješovita demencija: Kod pacijenata starijih od 80 godina, granica između Alzheimerove i vaskularne demencije često nestaje, pa se kod većine javljaju simptomi oba oblika.
- Reverzibilna stanja: Postoje stanja slična demenciji koja su uzrokovana infekcijama, mineralnim disbalansom ili običnim virozama, a koja se pravilnim liječenjem mogu u potpunosti povući.
Alarmantna statistika u Bosni i Hercegovini
Podaci pokazuju da broj oboljelih kontinuirano raste. Dok se u svijetu barata brojkama od 50 do 100 miliona registrovanih slučajeva, situacija u našoj zemlji je sljedeća:
- Bosna i Hercegovina: Oko 50.000 osoba živi s demencijom.
- Kanton Sarajevo: Procjenjuje se da postoji između 15.000 i 20.000 oboljelih.
- Teški oblici: Samo u Sarajevu ima oko 5.000 pacijenata s teškom kliničkom slikom, što predstavlja ogroman pritisak na zdravstveni sistem i porodice.
Kako pomoći?
Rano prepoznavanje simptoma i posjeta neurologu ključni su za usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvaliteta života pacijenta. Razumijevanje da demencija nije “samo starost”, već dijagnoza koja zahtijeva brigu, prvi je korak ka boljem društvenom odgovoru na ovaj izazov.
-
-
-
-
