Cijene hrane u svijetu nastavljaju konstantno rasti od 2020. godine, kada se pojavila pandemija koronavirusa (COVID-19), što je dovelo i do rastuće inflacije širom svijeta, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema podacima koje je prikupila reporterska ekipa Anadolu Agency pregledom Indeksa cijena hrane koji mjesečno objavljuje Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane u svijetu rastu od aprila 2020. godine.
Vrijednost zabilježena u Indeksu cijena hrane u maju 2021. iznosila je najviši nivo u skoro deset godina od Arapskog proljeća 2011. godine. Vrijednost u maju 2021. dostigla je 127,8, a indeks je prethodno zabilježio vrijednost od 130,4 u septembru 2011. godine.
Indeks potrošačkih cijena (CPI) u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu je porastao za 5,3 posto na godišnjem nivou, dok je inflacija u istom periodu porasla za 3,7 posto.
Posebno je primjetan bio rast cijena mesa. Godišnji porast cijena crvenog mesa, bijelog mesa, ribe i jaja u zemlji u augustu je dostiglo osam posto.Nakon što je u septembru iznosila 4,1 posto, godišnja inflacija u Njemačkoj porasla je iznad 4 posto prvi put od 1993. godine. Njemačke vlasti navode da je na rast inflacije utjecalo povećanje cijena energije i hrane. Godišnje povećanje cijena hrane u zemlji iznosilo je 4,9 posto.
U Velikoj Britaniji inflacija je u augustu porasla na 3,2 posto, što je najviše u posljednjih devet godina, dok su cijene hrane, goriva i polovnih automobila bili glavni faktori koji su doprinijeli ovom porastu.S druge strane, inflacija u eurozoni od 3,4 posto na godišnjoj osnovi u septembru dostigla je najviši nivo od 2008. godine.
I
Prof. Yu istakao je da je trenutno povećanje cijena hrane slično onom iz 2008. i 2012. godine.
“Iako je na porast cijena hrane uveliko utjecala monetarna ekspanzija, na monetarnu ekspanziju prvenstveno utječu cijene nafte. Opadajući trend će početi kontrakcijom američkih Federalnih rezervi (Fed) i Evropske centralne banke (ECB), vjerovatno u drugoj polovici 2022. godine. Ipak, cijene neće pasti na nivou koji smo imali ranije, prvenstveno zbog opće inflacije”, rekao je on.
– “Vlade bi također trebale intervenisati na domaćem tržištu hrane” –
Pojašnjavajući šta je potrebno učiniti kako bi se spriječila inflacija, Yu je kazao da nije lako promijeniti globalne cijene hrane.
“Vlade također moraju da intervenišu na unutrašnjem tržištu hrane”, smatra Yu, dodajući da se inflacija može suzbiti kupovinom hrane sa svjetskog tržišta i prodajom na domaćem tržištu.
Kako je kazao, vlade mogu spriječiti špekulacije na domaćem tržištu, a potrošače je moguće upozoriti da ne kupuju više nego što im je potrebno.
Prema njegovom mišljenju, vlade bi se u narednim godinama trebale fokusirati na proizvodnju hrane kako bi povećale domaću ponudu.
“Sve zemlje pogođene inflacijom trebale bi se udružiti na međunarodnom nivou i izvršiti pritisak na zemlje izvoznice hrane, poput SAD-a, da smanje proizvodnju za bioenergiju i povećaju globalnu ponudu. Općenito, svjetske zalihe hrane dovoljne su za prehranu cijele svjetske populacije. Ovdje je problem u novcu i snabdijevanju”, kazao je Yu.
– “Visoke cijene koje imamo već 15 godina nastavit će se” –
Sant Manukyan, direktor za globalna tržišta u kompaniji Is Investment, mišljenja je da je rast cijena hrane zapravo nastupio od početka 2000-ih, ističući da su cijene hrane, koje su bile blizu prosječnih do 2005. godine, počele od tada naglo rasti.
Podsjetio je da je u 2019. godini broj zahtjeva za stečaj američkih poljoprivrednih preduzeća dostigao najviši nivo u posljednjih deset godina.
“Postoje neki faktori, kao što su sezonski problemi u nekim kritičnim zemljama, nagli porast tarifa vozarina i rast ulaznih troškova u uvjetima visokih cijena nafte. Čini se da se ništa od toga ne rješava odmah u kratkom periodu. Mislim da će se visoke cijene koje imamo u posljednjih 15 godina nastaviti”, kazao je Sant.
-
-
-
-
