Gošća emisije Puls zdravlja bila je direktorica zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS Jasna Husejinbegović-Musić. Na početku bilo je riječi o radu i obimu posla Zavoda.
Kako i na koji način se donosi odluka gdje prvo poslati ekipu?
“Što se tiče našeg dispečerskog centra, to je najteže radno mjesto u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Iz tog razloga rade tri čovjeka tu svakodnevno: jedan od njih je doktor specijalista urgentne medicine, a dva su tehničari ili tehničarke koji naime imaju više od 10 godina radnog iskustva. Mi smo radili statistiku prošle godine jer smo vidjeli da je povećan broj poziva prema dispečerskom centru i u toku jednog turnusa – znamo imati dan i noć – kada imamo preko 620 poziva upućenih prema dispečerskom centru Hitne pomoći Kantona Sarajevo. To je ogroman broj poziva. Vi morate imati ogromno iskustvo, morate imati ogromno znanje da uputite ekipe ondje gdje je pomoć najpotrebnija. Za građane Kantona Sarajevo, svaka opština u Kantonu Sarajevu ima po jednu ekipu hitne pomoći, ali, s obzirom na prošlu godinu i na ovu godinu, nerijetko se dešava, kad smo u mogućnosti, da se formira i vanredna ekipa jer nekada bude toliko posjeta, toliko poziva da vi morate dati i rezervni kardiomobil, kako ga mi već zovemo”, rekla je Husejinbegović-Musić.
Istakla je da nekada pacijenti smireno znaju dati podatke i u najtežoj situaciji u kojoj se nađu, ali nekada ne mogu reći ni ime i prezime, adresu i tu se gubi dragocjeno vrijeme.
“Mi moramo shvatiti da svaki pacijent koji nazove Hitnu pomoć ima svoj problem i svakome je njegov problem najveći. Tako da nekako pacijenti i najviše vole nazvati Hitnu pomoć. Imamo mi naših stalnih pacijenata koji nas zovu da se ispričaju sa nama o njihovim svakodnevnim situacijama i tako, a imamo zaista i pacijenata koji odmah čim kažete ‘Dobar dan’ znate da tom pacijentu neodložno mora se uputiti hitna pomoć. Ono što još imamo zaista u posljednje vrijeme i ne znam, nadam se da evo, ministar Hasanović ima divne ideje i mi ćemo ga podržati po pitanju pravljenja palijativne njege i dostupnosti palijativne njege pacijentima 24 sata, onkološkim pacijentima. Oko 20 do 30% kućnih posjeta su naši onkološki pacijenti. I to je zaista ogroman pritisak, ali mi moramo shvatiti da ti pacijenti od same spoznaje da imaju karcinom su tako na neki način prepušteni sami sebi i da oni nemaju u noćnim satima – a vjerujte nekada ni u dnevnim satima – pozvati nekoga da im može dati injekciju za bol, za disanje. I ono što je frapantno, što mi je i kao ljekaru nekako bilo jako, jako nehumano, taj neki nalog koji se mora potpisati da bismo mi došli iz, recimo, palijativne njege, iz Doma zdravlja, da bismo dali injekciju onkološkom pacijentu, što je zaista nemoguće. Znači, to su pacijenti u bolovima, gušenjima i naravno ti pacijenti moraju nazvati Hitnu pomoć.”, objasnila je direktorica Zavoda.
-
-
-
-
