Prva pravosnažna presuda za diskriminaciju prema LGBTIQ osobama u BiH

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je prvu pravosnažnu presudu u Bosni i Hercegovini kojom je utvrđena diskriminacija i govor mržnje prema LGBTIQ osobama, čime je po prvi put pravosnažno primijenjen Zakon o zabrani diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije.

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je presudu Općinskog suda iz 2022. godine kojom je utvrđeno da je bivša zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Sanja Četković-Hajdarević počinila diskriminaciju i govor mržnje prema LGBTIQ osobama.

Postupak je pokrenuo Sarajevski otvoreni centar još 2019. godine putem kolektivne tužbe, a riječ je o prvom slučaju u kojem je sud u Bosni i Hercegovini pravosnažno utvrdio diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije.

Sloboda govora nije apsolutna

Kako je za TVSA izjavio Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra, presuda ima snažan simbolički i pravni značaj.

„Pravo na slobodu izražavanja jeste jedan od temelja svakog demokratskog društva, ali ono nije apsolutno. Onog trenutka kada govor preraste u pozivanje na segregaciju, izolaciju i isključivanje određene društvene grupe iz uživanja prava, prestaje sloboda govora i stupa na snagu zakon”, ističe Pandurević.

Dodaje da je sporni sadržaj bio usmjeren prema LGBTIQ osobama uoči najave prve Povorke ponosa u Sarajevu, s ciljem njihove društvene izolacije i isključivanja.

Zakon postoji, ali se sporo primjenjuje

Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini usvojen je još 2009. godine, ali je tek sada donesena prva pravosnažna presuda koja se odnosi na diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije.

„Ovaj slučaj pokazuje da mehanizmi zaštite postoje, ali i da imamo ozbiljan problem s dužinom trajanja sudskih postupaka. Iako zakon predviđa hitno postupanje, do pravosnažne presude čekali smo sedam godina”, naglašava Pandurević.

Šta presuda konkretno znači?

S obzirom na to da je riječ o kolektivnoj tužbi, pravne posljedice su ograničene. Sud je utvrdio postojanje diskriminacije, naložio prestanak diskriminatornog djelovanja, obavezu objave presude u najmanje dva medija, kao i plaćanje sudskih troškova.

Pandurević podsjeća da u individualnim slučajevima diskriminacije postoji mogućnost traženja i naknade štete, te ističe da ova presuda predstavlja važan presedan.

„Ova presuda treba da ohrabri građane da koriste zakonske mehanizme koji im stoje na raspolaganju. Sudovi će biti onoliko snažni koliko ih mi budemo koristili”, zaključuje Pandurević.