U Sarajevu je u srijedu predstavljen treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo. Katalog je stručno obradio Hamza Lavić, a riječ je o zbirci rukopisa Mehmeda Teufika Okića, jednog od najobrazovanijih islamskih učenjaka u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austrougarske vladavine, javlja AA.
Na promociji upriličenoj u Bošnjačkom institutu – Fondacije Adil Zulfikarpašić govorili su autor Kataloga i arhivista u Gazi Husrev-begovoj biblioteci Hamza Lavić, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent Ahmed Zildžić, te Osman Lavić i Lejla Kodrić-Zaimović.
Hamza Lavić kazao je kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.
“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića”, rekao je Lavić.
Napomenuo je kako najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma.
Ismeta Džigal-Berkovac, viša arhivistica i v.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo, napomenula je kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.
“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je Džigal-Berkovac.
Inače, prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog, posljednjeg u seriji, toma Kataloga planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.
Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).
